‘A tko će raditi?! – Kako doći do nedostajućih radnika u graditeljstvu i turizmu?‘ naziv je teme o kojoj se raspravljalo na današnjem okruglom stolu u organizaciji Hrvatske gospodarske komore.
Cilj rasprave bio je pronalazak rješenja za probleme na tržištu rada, odnosno nedostatka radnika u sektoru graditeljstva i turizma. Na okruglom stolu sudjelovali su predstavnici sektora turizma i graditeljstva, predstavnici sindikata, te predstavnici Vlade, ministar graditeljstva i prostornoga uređenja Lovro Kuščević, ministar rada i mirovinskog sustava Tomislav Ćorić, te ministar turizma Gari Cappelli, a skup je otvorio predsjednik HGK Luka Burilović.
Problemi građevinskih i turističkih tvrtki
Ključni pokazatelji izlaska Hrvatske iz krize osobito su vidljivi u tim dvama sektorima, turizam doseže svoje najbolje rezultate u svim indikatorima uspješnosti, dok sektor graditeljstva je pokazatelj pokretanja investicijskih aktivnosti te općeg oživljavanja gospodarstva. Ipak, ohrabrujuće podatke prate podaci o gorućim problemima naših građevinskih i turističkih tvrtki, jer iako imamo veliku stopu nezaposlenosti oni ne mogu pronaći kvalificirane radnike na domaćem tržištu, što dovodi do većeg broja zahtjeva za uvoz radnika iz trećih zemalja.
Na vidjelo izlaze nerješavani problemi hrvatskog tržišta rada, kao što su velika strukturna nezaposlenost, neusklađenost obrazovnog sustava i potreba gospodarstva, siva ekonomija i rad na crno, te nepostojanje bilateralnih ugovora sa susjednim zemljama o suradnji na području zapošljavanja.
Predstavnici sektora turizma i graditeljstva slažu se da rješenje problema leži u razvoju programa dualnog obrazovanja kod kojeg bi učenici u sklopu školovanja obavljali praksu, te u programima prekvalifikacije nezaposlenih za rad u sektorima u kojima manjka radne snage. Također ukazuju na problem ‘začaranog kruga‘ prema kojemu bez radnika nema ekonomskog rasta, a ekonomski rast stvara potrebu za novim radnicima.
Predstavnici sindikata naglasili su potrebu povećanja minimalne plaće kao jednom od rješenja smanjivanja rada ‘na crno‘. Drugi problem na koji su ukazali jest taj što su plaće u sektoru graditeljstva pet puta veće u Njemačkog nego u Hrvatskoj, stoga kada bi plaće kod nas bile veće, domaći radnici bi bili više motivirani za rad u Hrvatskoj čime bi se riješio problem iseljavanja.
Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata objasnio je da uvoz radnika neće povećati potrošnju u Hrvatskoj jer radnici šalju zarađeni novac kući od čega Hrvatsko gospodarstvo nema nikakve koristi.
Pet regionalnih centara kompetencije
‘Iduće godine pokrenut ćemo projekt Pet regionalnih centara kompetencije koje ćemo financirati kroz EU fondove u visini od cca 35 milijuna eura koji stoje na raspolaganju. To su takozvani mali inkubatori za gospodarstvenike kroz koje će se rješavati dualni dio, gdje će osobe sa srednjom stručnom spremom moći već jednim dijelom nakon školovanja imati kompetencije za segment rada u turizmu i imati jedan dio struke.‘ – rekao je ministar Cappelli
‘Hrvatska nužno mora raditi na sustavu prekvalifikacije, osobito osoba koje čitav niz godina nemaju posao. Kada govorimo o pristupu Vlade, mi s jedne strane imamo nezadovoljne poslodavce, a s druge strane nezadovoljne radnike i sindikalne predstavnike. Ono što naši socijalni partneri mogu očekivati je naša puna aktivnost.‘ rekao je Ćorić te objasnio da se u kratkom roku problemi mogu rješavati kroz sustav kvota uvoza radne snage.
‘Hrvatska će se definitivno suočiti s nedostatkom radnika, mi ovoga trenutka možemo zaposliti sve naše nezaposlene koji su na Zavodu za zapošljavanje, time bismo došli na 150 tisuća zaposlenih manje nego što je bilo prije 25 godina. Nisam siguran da ćemo biti sposobni naći dovoljan broj ljudi koji će moći raditi.‘ – zaključio je Davorko Vidović iz Hrvatske gospodarske komore čime je ukazao na zastrašujuću demografsku prognozu koja očekuje Hrvatsku, te upozorio da država mora pronaći dugoročna riješenja tih problema kroz aktivaciju domaćih radnika.
Hrvatska gospodarska komora već godinama upozorava na ovaj gorući problem Republike Hrvatske i traži od dionika gospodarskog života aktivno, sustavno i odgovorno odnošenje spram novih razvojnih mogućnosti.