Ovogodišnji Pregled obrazovanja i osposobljavanja Europske komisije pokazao je određeni napredak u državama članicama Europske unije, ali i veliki prostor za poboljšanja, pogotovo u pogledu relevantnosti i uključivosti obrazovnih sustava. Podaci koji se odnose na 2014. pokazuju porast javnih ulaganja u obrazovanje nakon tri godine padanja za 1,1 posto na razini EU, odnosno u nekih dvije trećine članica. Više od pet posto rasta ulaganja zabilježilo je šest članica (Bugarska, Mađarska, Latvija, Malta, Rumunjska i Slovačka), s druge se strane u čak deset njih dogodio pad uspoređeno s godinom prije, a među njima nalazi se, nažalost, i Hrvatska (Austrija, Belgija, Cipar, Estonija, Finska, Grčka, Italija, Litva i Slovenija). Riječ je o petom izdanju pregleda u kojemu se na temelju brojnih podataka prikazuje razvoj sustava obrazovanja i osposobljavanja u Europi.
Uključivanje imigranata
Izvještaj je pokazao i očekivanu razliku između matičnog stanovništva i imigranata, koji su prošle godine imali više stope ranog napuštanja školovanja (19 posto) i niže stope stjecanja tercijarnog obrazovanja (36,4 posto) u usporedbi sa stanovnicima rođenima u članicama (10,1% u usporedbi s 39,4%). Slijedom toga, članice moraju udvostručiti napore u uključivanju pridošlica u svoje obrazovne sustave, posebice s obzirom na to da je oko trećine migranata mlađe od 18, a većina mlađe od 34 godine. Primjer dobre prakse je Austrija, u kojoj je uvedena tranzicijska nastava u ustanovama strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, kao i u obrazovnom sustavu općenito. Švedska je reformirala pravila o prihvatu i školovanju novopridošlih studenata, uspostavljajući rani sustav ocjene vještina (u roku od dva mjeseca nakon njihova dolaska u škole), a Finska je povećala financijsku potporu općinama u organiziranju pripremne nastave.
Manjak vještina
Što se Hrvatske tiče, izvješće kao glavne prednosti sustava navodi vrlo nisku stopu ranog napuštanja školovanja i visok udio maturanata u sekundarnom obrazovanju koji nastavljaju školovanje. Nadalje, međunarodne studije, navodi se u dokumentu, ukazuju na manjak vještina među 15-godišnjacima u području računanja, pismenosti i čitanja. Ne propušta se spomenuti i političke kontroverze koje su usporile implementaciju Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije i s njom povezane kurikularne reforme. ‘Sudjelovanje u obrazovanju u ranom djetinjstvu i obrazovanju odraslih iznimno je nisko uspoređeno s drugim članicama. Usklađivanje vokacijskog, visokog i obrazovanja odraslih s tržištem rada razvojem kvalifikacijskih standarda u suradnji sa socijalnim partnerima je hvalevrijedan, ali dugotrajan proces koji još nije dao opipljive rezultate‘, zaključuje se u kratkom pregledu stanja u Hrvatskoj.