Hrvatska

Hrvatska, Slovenija i Mađarska ove godine tonu u recesiju

87a36913e2af42fa9523b10e8911d72b.jpg

Za sve zemlje EU11 predviđa se sporiji tempo rasta tijekom ove godine te se značajniji oporavak tek 2013., i to pod uvjetom da se problemi u eurozoni dodatno ne pogoršaju, ističe se u Redovnome ekonomskom izvješću Svjetske banke za EU11, koje je danas predstavljeno u Zagrebu i po prvi puta uključuje Hrvatsku.

– Zbog slabih i nesigurnih gospodarskih izgleda od ključne je važnosti osigurati oporavak putem snažnog političkog djelovanja u tri pravca – kaže Yvonne Tsikata, direktorica Sektora za smanjenje siromaštva i gospodarsko upravljanje za regiju Europa i Središnja Azija u Svjetskoj banci. Naglasila je kako rješavanje političkih izazova u zemljama EU11 podrazumijeva jačanje povjerenja u financijska tržišta, pridržavanje planova fiskalne konsolidacije te rješavanje temeljnih strukturnih problema koji predstavljaju prepreke rastu i konkurentnosti.

U Izvješću se preporučuje da vlade, središnje banke te tijela za financijski nadzor u svim zemljama EU11 osnaže povjerenje u financijska tržišta. Monetarna politika trebala bi ostati stabilna kako bi zaštitila zemlje EU11 od vanjskih šokova te pomogla gospodarstvu da se zaštiti od volatilnosti u eurozoni. Potrebne su politike kojima bi se osigurala dostupnost kreditiranja pogodnim i sposobnim zajmoprimcima te potpomogao rast novih sektora, unatoč procesu razduživanja koji je u tijeku.
Također, vlade zemalja EU11 moraju odlučiti u kojoj mjeri, koliko brzo te na koje načine žele konsolidirati javne financije kako njihov fiskalni položaj ne bi postao izvor volatilnosti financijskog tržišta.

U izvješću se naglašava da uklanjanjem prepreka rastu na tržištima proizvoda i rada, zemlje EU11 mogu povećati svoju potencijalnu ekonomsku dobit u srednjoročnome razdoblju. Stoga su poticaji za mobilnost radne snage, povećavanje održivosti javnih financija, prilagođavanje sustava socijalnog osiguranja demografskim kretanjima te usklađivanje propisa među državama ključni reformski prioriteti za zemlje EU11.

Unatoč volatilnom vanjskome okruženju, zemlje EU11 postigle su dobre rezultate tijekom 2011. Sveukupan gospodarski rast povećan je na iznad 3 posto te se regija u cjelini oporavila od gubitaka u proizvodnji koje je doživjela tijekom svjetske financijske krize. Nadalje, fiskalne mjere dovele su do smanjenja prosječnog fiskalnog deficita za zemlje EU11 za oko 3 posto BDP-a. Financijski sektor pokazao se otpornim na ponovnu zabrinutost oko slabosti pojedinih europskih zemalja.
Estonija, Litva, Latvija i Poljska zabilježile su rast od više od 4 posto. Nakon dvije godine negativnoga rasta, BDP Rumunjske porastao je za 2,5 posto, čemu je doprinijelo snažno povećanje industrijske i poljoprivredne proizvodnje. Rast u Bugarskoj, Češkoj i Mađarskoj iznosio je oko 2 posto dok je u Hrvatskoj i Sloveniji zabilježen rast od oko 0 posto. Međutim, dobri rezultati prikrivaju važne promjene u ekonomskome raspoloženju koje su se dogodile tijekom godine. Kako je regija počela osjećati posljedice dugotrajne zabrinutosti za europska tržišta državnog duga, progresivnog porasta cijena nafte te globalnog usporavanja rasta, prema kraju 2011. tempo rasta je usporio. Zbog negativnoga trenda u gospodarskoj aktivnosti tržište rada nastavilo je stagnirati. Stope nezaposlenosti ostale su na razinama zabilježenima u jeku financijske krize, uz usporen rast zapošljavanja.

– Sada, sredinom 2012., tri i pol godine nakon izbijanja svjetske gospodarske krize, države skupine EU11 ponovno se suočavaju s ozbiljnim vanjskim šokovima te slabijim izgledima nego prije šest mjeseci – kaže Gallina Andronova Vincelette, viša ekonomistica za regiju Europa i Središnja Azija u Svjetskoj banci te glavni autor izvješća.

U ovom volatilnome okruženju, gospodarski rast u zemljama EU11 smanjit će se s razine iz 2011. na 1,5 posto tijekom ove godine i pritom će sve zemlje EU11 rasti sporije nego prije godinu dana, a tri će države skliznuti u recesiju – Hrvatska (-1 posto), Slovenije (-1,2 posto) i Mađarska (-0,4 posto).
– S obzirom na pojačanu nesigurnost, preduvjet za čak i ovako skroman predviđeni rast je usvajanje politika u eurozoni putem kojih bi se izbjeglo ozbiljno pogoršanje uvjeta na međunarodnome financijskom tržištu – kaže Vincelette. Svjetska banka tako Hrvatskoj predviđa pad od 1 posto u ovoj godini, a sljedeće rast od 1,5 posto.

Komentari