Hrvati su štedljivi, a njihova financijska imovina brzo raste, iako su kamatne stope na povijesno najnižim razinama, pokazuje analiza Hrvatske udruge banaka (HUB) u povodu Svjetskog dana štednje 31. listopada.
Hrvati nisu više "gladni kredita". Njihov se iznos smanjuje, pa zbog toga neto financijska imovina hrvatskih građana raste brže od ukupne financijske imovine, kaže se u HUB-ovoj analizi.
Ukupna financijska imovina građana povećana je s 351 na 409 milijardi kuna, odnosno za 58 milijardi kuna ili gotovo 20 posto od kraja 2012. do polovine 2016. godine. Tako ukupna financijska imovina po stanovniku u Hrvatskoj iznosi oko 13.000 eura.
Istodobno, financijske obaveze istovremeno su smanjene za oko 12 milijardi kuna tako da je neto financijska imovina narasla s 212 milijardi potkraj 2012. na 281 milijardu kuna polovinom ove godine. Radi se o povećanju za oko 69 milijardi kuna ili 33 posto u tri i pol godine, kaže se u analizi.
Iako rastu i drugi oblici ulaganja, kod financijske imovine dominiraju depoziti hrvatskih građana kod kreditnih institucija, a svaka treća oročena kuna vezana je na razdoblja duža od dvije godine.
Udjel kratkoročne štednje smanjen je sa 61 na 41 posto te se može očekivati da će se taj proces nastaviti u bliskoj budućnosti. Nastavljena je velika preferencija devizne štednje, ali se taj udio u ukupnoj štednji ove godine smanjio na 73 posto, približno kao i prije krize 2008. godine, kažu u HUB-u.
Raspored financijskog bogatstva ostao je sličan - s više od 50 posto sudjeluju novac i depoziti kod kreditnih institucija. No, sve je veća važnost drugog najvažnijeg imovinskog oblika - osiguranja i mirovina, u čemu su najvažniji mirovinski računi kod fondova drugoga stupa.
"U promjenama strukture financijske imovine ipak se vidi jedna novost - u protekle tri i po godine brže je rasla vrijednost imovine uložene u osiguranja i mirovinsku imovinu od novčanih sredstava i depozita. Ova je promjena jednim dijelom uzrokovana rastom vrijednosti na mirovinskim računima koja je uglavnom uložena u državne obveznice. Rastu i izravna ulaganja građana u vlasnički kapital i dionice investicijskih fondova", kažu u HUB-u.