Hrvatska Preporučeno

Za energetsku obnovu stambenih zgrada 100 milijuna kuna iz ESI fondova

Ivana Tarnaj

Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja objavilo je poziv svim predstavnicima suvlasnika ili upraviteljima stambenih zgrada da se prijave na natječaj za dodjelu bespovratnih sredstava, za energetsku obnovu zgrada. Projekti će se sufinancirati u iznosu od 60 posto ukupnih prihvatljivih troškova, a ovisno o radovima koji će se izvoditi, po projektu će se dodjeljivati od 100 tisuća do 13 milijuna kuna.

Energetska obnova stambenih zgrada i obiteljskih kuća do sada se sufinancirala državnim novcem, a od sada za tu će svrhu, u ovom “prvom” valu, biti korišten europski novac. Postupak disperzije sredstava za tu svrhu iz ESI fondova, na sebe je preuzelo Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja, no prva adresa na koju se svi zainteresirani trebaju javiti još uvijek je Fond za energetsku učinkovitost. S ciljem što boljeg informiranja zainteresirane javnosti, u tu svrhu djelatnici Ministarstva i Fonda organizirali niz radionica, kako bi pojednostavili postupak prijave i ishođenja sredstava.

-Ove godine idemo na EU financiranje energetske obnove, a cilj nam je povući što više sredstava. Stojimo na raspolaganju svima, a ovim radionicama želimo upraviteljima grada i suvlasnicima dostaviti sve relevantne informacije- rekao je direktor Fonda za energetsku učinkovitost, Ljubomir Majdandžić na radionici održanoj u prostorijama Hrvatske komore inženjera u Zagrebu.

– Novaca ima dovoljno, ali nedostaju kvalitetni projekti. Banke su likvidne, imaju spremne kreditne linije, a mogućnost da bespovratnim sredstvima sufinancirate primjerice novu fasadu zgrade, a zbog čega ćete, ne samo ostvariti manji utrošak energije već i, pokazuju to recentna istraživanja, i do 15 posto povećati vrijednost svoje nekretnine, valja iskoristiti- rekao je zamjenik ministra graditeljstva Danijel Žamboki.

Za energetsku obnovu stambenih zgrada Ministarstvo i Fond raspolažu sa 100 milijuna kuna iz ESI fondova, od čega je 30 milijuna namijenjeno obnovi obiteljskih kuća. Istovremeno, Ministarstvo je uspješno dovršilo i dva pilot projekta energetske obnove javnih zgrada odgojno obrazovnih institucija. Ishođeno je dodatnih 40 milijuna eura za odgojno obrazovne institucije, a pozivi za natječaje bit će objavljeni krajem ove i početkom nove 2017-te godine.

Što se stambenih zgrada tiče, zahtjeve za prihvaćanje projekata energetske obnove mogu podnijeti bilo koji predstavnici suvlasnika ili upravitelji stambenih zgrada, do 16. siječnja 2017-te. Dakako, moraju ispunjavati određene preduvjete, od kojih je ažurirani popis suvlasnika (vlasnika stanova) koji žele obnovu, najvažniji. Svu dokumentaciju prvo moraju dostaviti Fondu za energetsku učinkovitost, čiji djelatnici pružaju tehničku podršku te izdaju potvrdu da prijavitelji mogu pristupiti natječaju pri Ministarstvu graditeljstva.

– Ažurirani popis suvlasnika mora sadržavati 51 posto onih koji žele obnovu i koji u vlasništvu imaju 51 posto ukupne površine zgrade. Važan je i kriterij prihvatljivosti, koji kaže kako planirani radovi moraju rezultirati s 50 posto uštede za grijanje, zgrada mora imati energetski certifikat i mora biti proveden energetski pregled.  U obzir za obnovu dolaze višestambene zgrade energetskog razreda D, E, F, G u kontinentalnoj, odnosno C,D,E,F,G u primorskoj Hrvatskoj. Također, uvidom na terenu, ako bude dvojbi, utvrđivat će se jeli višestambena zgrada arhitektonski jedinstven objekt- rekla je Maja Buterin iz Ministarstva graditeljstva.

Izrada potrebne dokumentacije za prijavu zgrade kao i troškovi za energetski pregled ili ishođenje energetskog certifikata sufinancirat će se u omjeru od 85 posto. Također, valja napomenuti kako je dvostruko financiranje zabranjeno, pa je malo vjerojatno da će se na ove natječaje prijavljivati oni koji su u energetsku obnovu ušli kada je ista bila financirana državnim novcem, a poznato je kako je u isplati tada bilo kašnjenja, baš kao i nelogičnosti o količini sklopljenih poslova i ukupnim sredstvima kojima je, za tu svrhu, raspolagao Fond. Iako je ta situacija, prema riječima današnjeg direktora Fonda, dovela u pitanje samo poslovanje te institucije, očito energetska obnova ide i dalje, ovoga puta na novcu i prema pravilima EU. Stoga ne čudi da su djelatnici Ministarstva upozorili kako nema mogućnosti prekoračenja rokova, u smislu, konačnog datuma za prijavu baš kao što nema mogućnosti odstupanja od zadanog pravila da svi građevinski radovi, za koje se ishodi novac, moraju biti gotovi u roku od 18 mjeseci.

-Prema prijašnjim iskustvima, kada smo državnim novcem sufinancirali energetsku obnovu i sufinancirali, uglavnom obnovu fasade, u visini do 40 posto ukupnih troškova, najčešće zgrade podignu kredit i isplaćuju ga kroz povišenu pričuvu. Nakon primjene energetske obnove, te zgrade ostvaruju uštedu na toplinskoj energiji od 62 posto, što smanjuje račune u stanovima. Uz sufinanciranje bespovratnim sredstvima u visini od 60 posto, ta se kamata kredita isplaćena u povišenoj pričuvi smanjuje – rekao je Mladen Ilijević iz Fonda.

Prva prijava za ESI sredstva već je stigla u Fond, a procjenjuje se kako u Hrvatskoj ima oko 600 zainteresiranih suvlasnika zgrada. Prve ugovore Fond bi mogao početi potpisivati sa suvlasnicima već u svibnju i tijekom srpnja iduće godine. Što se postupka javne nabave tiče, jer valja dogovoriti izvođače radova, projekti će, prema “težini”, biti svrstani u tri kategorije:

  1. Projekti koji predviđaju robe i usluge do 20 tisuća kuna, a radove do 50 tisuća kuna (bez PDV-a)
  2. Projekti koji predviđaju robe i usluge između 20 tisuća kuna i 500 tisuća kuna, a radove od 50 tisuća kuna do milijun kuna
  3. Projekti koji predviđaju robe i usluge iznad 500 tisuća kuna i radove iznad milijun kuna

-U prvom slučaju, kategoriji ili pragu, prijavitelju projekta dozvoljeno je sklapati direktne pogodbe sa željenim izvođačem radova, a to dokumentira izdavanjem narudžbenice. U drugom pragu dozvoljeno je sklapanje ugovora temeljem samo jedne ponude na javnom natječaju, a u trećem slučaju mora se objaviti objava o nabavi – pojasnila je Dijana Pičulin iz Agencije za javnu nabavu, ukazujući na niz detalja bitnih za dobro i zakonito odrađen posao sukladno Zakonu o javnoj nabavi. Stoga je spomenula mogućnost ishođenja dokaza o sposobnosti izvođača, jamstva i slično, kao samo dio mehanizama kako osigurati kvalitetnog izvođača koji će poštovati zadane rokove.

Svi koji budu krenuli u energetsku obnovu stambenih zgrada morat će, u svrhu isplate dodijeljenih bespovratnih sredstava, otvoriti zaseban račun. Jedno od pitanja koje se postavilo bilo je i kako zaštiti taj isti račun na koji su uplaćeni novci iz EU fonda, od, primjerice, stečaja upravitelja zgrade isl. Pitanja zainteresiranih je bilo mnogo, a adresa elektroničke pošte za direktno postavljanje pitanja glasi: ee.stambene@mgipu.hr

Ako alocirana sredstva budu premašena, u Ministarstvu poručuju kako će sve prijave biti prihvaćene i prebačene u drugi natječaj, jer ovo je tek prva etapa financiranja. Naime, Hrvatskoj je na raspolaganju ukupno 525 milijuna kuna do 2020. godine za energetsku obnovu višestambenih zgrada.

 

Komentari