Hrvatska
StoryEditor

Izlaz za mljekare je u proizvodima s dodatnom vrijednošću poput sira

01. Travanj 2015.

Pred proizvođačima mlijeka je novo razdoblje izazova i prilagođavanja novim tržišnim i proizvodnim okolnostima zbog ukidanja kvota za mlijeko, no veliki izgledi za daljnji rast mogući su u proizvodima s dodanom vrijednošću, poput sira, ali i sastojaka koji se upotrebljavaju u hranjivim i dijetetskim proizvodima te proizvodima namijenjenima sportašima.

Istaknuto je to između ostalog na Stručnom savjetu za praćenje stanja u proizvodnji i preradi mlijeka koji je danas održan u Ministarstvu poljoprivrede, a na kojem se razgovaralo i o izmjenama Zakona o poljoprivrednom zemljištu te postojećim i budućim kreditnim linijama za poljoprivredu.

S obzirom da je 31. ožujka ukinut sustav mliječnih kvota EU-a, pred proizvođačima mlijeka je novo razdoblje izazova i prilagođavanja novim tržišnim i proizvodnim okolnostima, priopćeno je iz resornog Ministarstva iz kojeg ističu kako zbog toga žele kontinuirano raditi s proizvođačima i prerađivačima na modelima suradnje koji su dozvoljeni i dopušteni u sklopu zajedničke poljoprivredne politike EU.

Iz Ministarstva prenose i podatke Hrvatske poljoprivredne agencije po kojima početkom ožujka ove godine nešto više od 10.000 poljoprivrednika na mjesečnoj razini isporučuje mlijeko (mljekarama, odnosno u tome nisu oni koji imaju vlastite mljekomate, preradu mlijeka na vlastitom domaćinstvu).

Iako je broj isporučitelja u blagom padu (2,02 posto u odnosu na 2014.), prosječna godišnja isporuka kravljeg mlijeka po isporučitelju je u porastu - u 2014. je porasla za 14,27 posto u odnosu na godinu ranije, a čak za 89 posto u odnosu na 2008. godinu, navode iz Ministarstva.

Dodaju kako je poseban napredak u proizvodnji mlijeka vidljiv iz podatka o povećanju isporuke mlijeka prve klase - 2003. samo je 22,7 posto isporučenog mlijeka bilo prve klase, 2008. godine 72,1 posto, a 2014. godine 96,1 posto.

Iako je Hrvatska brojčano s 58.815 isporučitelja mlijeka koji su isporučivali 540,79 milijuna kilograma mlijeka u 2003. došla na nešto više od 10.000 isporučitelja u 2015., isporučena količina mlijeka ostala je na otprilike istoj razini (522,69 milijuna kilograma), navode iz Ministarstva.

Budući da su se tržišni uvjeti, ali i uvjeti stavljanja mlijeka na tržište drastično promijenili u proteklih 12 godina, iz Ministarstva navode nekoliko bitnih faktora koji su utjecali na promjenu odnosa broja isporučitelja i povećanje količine mlijeka po isporučitelju.

Tako navode da su mljekomati i prerada i prodaja mlijeka i mliječnih prerađevina na seoskom gospodarstvu (izravna prodaja) novijeg datuma jer pravni okvir nije omogućavao tu vrstu prodaje do unazad nekoliko godina.

Mala seoska gospodarstva koja su imala po nekoliko krava su, zbog visokih troškova proizvodnje kao i visokih standarda u preradi, postupno izlazila iz sustava isporuke mlijeka, a pojava mliječne krize u EU 2009. dodatno je utjecala na proizvodnju i isporuku mlijeka u Hrvatskoj.

Osim toga, aflatoksini koji su se pojavili 2013. su poremetili redovitu isporuku mlijeka i smanjili broj isporučitelja, a lanjska poplava, kojoj je prethodila velika suša, također je negativno utjecala na proizvodnju mlijeka u Hrvatskoj, navode iz Ministarstva.

U priopćenju ističu i kako mliječni sektor u okviru ZPP zauzima posebno mjesto, a nacionalni model izravnih plaćanja (poticaja), koji se već počeo primjenjivati, podrazumijeva dodatna plaćanja za mliječne krave, kao i izdašna plaćanja za stočare koji uzgajaju proteinske kulture (koriste ih kao stočnu hranu što smanjuje troškove proizvodnje mlijeka).

Osvrćući se na ukidanje kvota u EU, iz Ministarstva navode kako i dalje postoje veliki izgledi za daljnji rast, posebice u pogledu proizvoda s dodanom vrijednošću, poput sira, ali i sastojaka koji se upotrebljavaju u hranjivim i dijetetskim proizvodima te proizvodima namijenjenima sportašima.

19. travanj 2024 21:35