Na HRT-u je održana debata u kojoj su se prvi put u posljednjih 13 godina, nakon sučeljavanja Ivice Račana i Ive Sanadera, odmjerili čelnici dviju vodećih hrvatskih stranaka. Raspravu Andreja Plenkovića i Zorana Milanovića, čija je najava izazvala veliki interes javnosti, moderirao je voditelj Mislav Togonal.
Miodrag Šajatović: TV dvoboj Milanovića i Plenkovića je O. K., ali trebaju žešće inovacije
Debata je počela s prijateljskim, kako je rekao Togonal "povijesnim rukovanjem" šefova SDP-a i HDZ-a, nakon čega su Milanović i Plenković razmijenili komplimente, iako je Plenković bocnuo Milanovića rekavši da je bio bolji diplomat nego premijer.
U odgovoru na prvo pitanje, koje je podrazumijevalo kratko predstavljanje i sukus stranačkih programa Zoran Milanović je rekao da neće biti novih poreza, već poreznih rasterećenja.
- Hrvatska treba stabilnu Vladu i siguran smjer, nema novih poreza, slijede porezna rasterećenja, zaštititi ćemo najizloženije i najugroženije u društvu. Preuzeli smo zemlju s ogromnim deficitom i stvorili primarni suficit. Nastavit ćemo s poticanjem zapošljavanja i reformom obrazovanja. To neće biti reforma koja stvara HDZ-ovke i SDP-ovke, nego slobodnomisleće ljude. Koliko budemo obrazovani, toliko ćemo biti uspješni proizvođači – rekao je pa najavio izdavanja za znanost u iznosu od 2 posto BDP-a.
Plenković je u replici o programu naveo državotvorni i nacionalni karakter HDZ-a, "najveće hrvatske stranke" za koju su "ključne nacionalne zadaće gospodarski i socijalni boljitak hrvatskih građana".
- Pripremili smo program fokusiran na gospodarski rast i stvaranje radnih mjesta. Cilj HDZ-a je staviti fokus na gospodarstvo, poticanje poduzetništva i omogućavanje dobrog života za građane – rekao je, također podržavši nastavak kurikularne reforme o "kojoj ovisi budućnost" zemlje.
Porezna rasterećenja, smanjenje PDV-a
Uslijedila je razmjena gledišta o poreznim rasterećenjima i budućem kretanju stope PDV-a.
- Kolega Milanović je povećao stopu PDV-a, naći stručnjaci planiranju njeno smanjivanje, prvo na 24 posto, a do kraja mandata na 23 posto - kazao je Plenković, najavivši čitav niz poreznih rasterećenja, uključujući porez na dobit i dohodak.
- Do sada su sve vlade HDZ-a najavljivale smanjenje PDV-a, i mi to planiramo, ali nikako u prvoj godini, budimo iskreni, mi smo u postupku procedure prekomjernog deficita, mi planiramo druga porezna rasterećenja – replicirao je Milanović.
Plenković je na to ocijenio da je vlada SDP-a u svom mandatu provela parcijalnu poreznu reformu.
- Obećavam da ćemo smanjiti PDV, naša koncepcija je cjelovita reforma, to će biti bit naših aktivnosti, a ne parcijalni aranžmani SDP-a - rekao je.
Kategoričko "ne" porezu na nekrentine
Togonal je potom postavio pitanje poreza na nekretnine, što je Milanović glatko i kategorički odbio.
- To je ideja Europske komisije, od toga neće biti ništa jer su naši građani drugačije stjecali nekretnine, tu nije bilo špekuliranja i nije u redu da ih sada pritisnemo s time. Mi ćemo prema gore pomicati porez na dohodak, ali novih poreznih opterećenja neće biti, to nije parcijalno to je inteligentno.
Sudionici raspre su zatim razmijenili gledišta i optužbe o cijeni zaduživanja, nakon čega su obojica zaključila da Hrvatskoj treba stabilna vlada, politička stabilnost i smanjenje deficita.
Masovno zapošljavanje
Odgovarajući na pitanje nezaposlenosti u Hrvatskoj i Plenković i Milanović su iznijeli hrabre planove o masovnom zapošljavanju. Prvi je najavio stvaranje 180 tisuća radnih mjesta, dok je Milanović bio umjereniji.
- Cilj HDZ je zaposlenost od 68 posto, to ćemo postići gospodarskim rastom i mjerama prema hrvatskim poduzetnicima, prije svega mladima– rekao je Plenković bez dodatnih pojašnjenja, izazvavši Milanovića da komentira "gospodarskim rastom, pa da, kako drugačije".
Nakon paušalnih razmjena, tijekom koje je Milanović puno češće posezao za čašom vode od Plenkovića, uslijedio je možda najzanimljiviji trenutak rasprave koja se dotakla izvora prihoda za jedince lokalne uprave.
Osobni odbitak
Plenković je rekao da HDZ osobni odbitak namjerava podići na 3750 kuna, što je Milanović odmah iskoristio i prozvao ga za nepoznavanje sustava.
- Osobni odbitak je glavni izvor prihoda jedinica lokalne uprave, to je vrlo opasno, to je 5 milijardi kuna manje novca, to je nemoguće i ovdje se radi o nepoznavanju sustava. Onaj tko planira osobni odbitak, ugrožava nacionalne interese - rekao je.
Plenković je odgovorio da HDZ nedostatak prihoda namjerava kompenzirati drugdje, sugerirajući da će dio namaknuti prebacivanjem prihoda od prodaje nekretnina na jedinice lokalne uprave.
Milanović je stručnost svog suparnika u debati propitkivao i nakon sljedećeg pitanja o monetizaciji ili privatizaciji autocesta. Plenković je rekao da su autoceste izgrađene novcem poreznih obveznika i da ih treba sačuvati kroz restrukturiranje.
- Ceste nisu građene novcem iz proračuna, nego kreditima, ovo je nepoznavanje – rekao je na to Milanović pa dodao da je SDP "naučio iz grešaka" i prepoznao poruku ljudi te da ne namjerava nadalje gurati privatizaciju.
Plenković je potom, ničim izazvan, rekao da su stručnjaci HDZ-a kvalitetniji od stručnjaka SDP-a, na što je Milanović slegnuo ramenima. - Vaši stručnjaci su 2011. ostavili deficit od 25 milijardi kuna – rekao je.
Čelnici stranka su se potom složili da je pitanje duga ozbiljno i da će trebati reprogramirati iznos od 27 milijardi kuna koji na naplatu dolazi 2017. godine.
Suglasje oko Ine
Na kraju prve runde debate posvećene ekonomiji i gospodarskim prilikama, Togonal je postavio pitanje Ine, gdje je Milanović također imao bolju ruku, pa zaigrao s kartom "veleizdajničkih ugovora" koje je potpisala vlada HDZ-a.
Dakako, šefovi stranaka su se složili da je vraćanje upravljačkih prava Ine od nacionalnog interesa i izrazili nadu u uspješan završetak aktualnog arbitražnog postupka.
Pobjednik izbora odmah treba potražiti rješenje za Inu
Debata se potom okrenula svjetonazorskim pitanjima (ustašama i partizanima), unutarnjoj politici i drugim temama, a prije njenog kraja, Milanović je još jednom posegnuo za ekonomijom, sugerirajući da HDZ zagovara neoliberalnu politiku koja ruši cijenu rada i da predlaže devalvaciju kune kako bi ta jeftina radna snaga poslužila kao poligon strancima za izvoz hrvatskih proizvoda, a sve po uzoru na njemačke neoliberale koji su sudjelovali u kreiranju gospodarskog programa HDZ-a.