Hrvatska bi ulagačima u budućnosti trebala dati znatno veće poticaje nego što je do sada bio slučaj, piše današnji Jutarnji list.
Njihov bi rezultat trebalo biti pokretanje proizvodnje u Hrvatskoj s mrtve točke, povećanje izvoza i otvaranje novih radnih mjesta, te zaustavljanje novog udara recesije koji je pogodio Hrvatsku.
Akcijski plan Vlade može se svesti na tri stupa:Prvi stup odnosi se na bolju komunikaciju među tijelima državne uprave, zbog čega bi Banski dvori uskoro trebali donijeti posebnu uredbu o procedurama.Tim bi se propisom trebao urediti način komunikacije među tijelima državne uprave kada je riječ o ulaganjima kako bi se ubrzale procedure i kako se više ne bi događalo da lijeva ruka ne zna što radi desna, a glavnu riječ vodit će Agencija za investicije i konkurentnost.
Drugi stup nove investicijske politike počiva na donošenju novog Zakona o poticanju ulaganja. Zakonski je prijedlog već izrađen i upravo čeka, kako doznajemo, blagoslov Bruxellesa.
Cilj je Vlade da taj zakon bude usvojen do polovice srpnja. Sukladno novom Zakonu o poticanju ulaganja, Hrvatska bi ubuduće poticala ulaganja teška barem 150.000 eura. Takvi bi ulagači plaćali porez na dobit po sniženim stopama ili ga uopće ne bi plaćali. Dosad je taj prag bio dvostruko viši i iznosio je 300.000 eura.Nadalje, ulagač će ostvarivati i pravo na novčanu potporu za otvaranje novih radnih mjesta. I ta mjera, doduše, postoji u sadašnjem zakonu, ali znatno je manja od one o kojoj razmišlja Kukuriku Vlada.
Naime, otvaranje novog radnog mjesta ulagačima se sada subvencionira s 1500 do 3000 eura, ovisno o stopi nezaposlenosti u županiji u kojoj se investicija realizira. Sada bi se ta potpora trebala kretati u rasponu od 3000 do 9000 eura po novozaposlenom, pri čemu bi bolje prošao onaj koji novo radno mjesto otvori u županiji koja ima visoku nezaposlenost, od onog ulagača koji radna mjesta otvori u županijama s manjim stopama nezaposlenosti.
Uz te hitne mjere, koje Banski dvori žele provesti prije ljetne pauze država bi dodatno poticala metaloprerađivačku industriju, s naglaskom na razvoj automobilske industrije i brodogradnje, zatim o prehrambenu, farmaceutsku i drvnu industriju, te o sve one koji se bave obnovljivim izvorima energije i turizmom. No, prije kreiranja mjera za taj, treći stup nove investicijske politike, trebat će izraditi sektorske analize i mjere o kojima se razmišlja uskladiti s Bruxellesom.