Unatoč nedavnim turbulentnim zbivanjima na globalnim financijskim tržištima, srednja i istočna Europa (SIE) imala je dobar početak 2016. godine, karakteriziran ubrzanjem gospodarske aktivnosti i otpornošću financijskih tržišta.
S obzirom na očekivani održani rast u eurozoni, novu rundu kvantitativnog popuštanja Europske središnje banke (ECB) i suzdržani stav Američke središnje banke (Fed), ove godine rast bi se trebao proširiti na sve zemlje srednje i istočne Europe, te se sličnim tempom nastaviti i u 2017. godini. U posljednjoj publikaciji CEE Quarterly koju objavljuje UniCreditov odjel za ekonomska istraživanja Economics & FX/FI Research, rast BDP-a bit će najvećim dijelom pogonjen kontinuiranim oporavkom domaće potražnje. Međutim, tempo i održivost rasta razlikovat će se od zemlje do zemlje. U zemljama skupine SEE-EU realni BDP je prošle godine rastao najbrže od početka globalne financijske krize, a čini se da je na dobrom putu da takav rezultat ponovi i u 2016. godini.
Početkom ove godine na financijskim tržištima zabilježena su znatna turbulentna zbivanja pod utjecajem zabrinutosti glede Kine, globalnih izgleda za rast i zdravlja europskog bankovnog sektora. Iako se nije temeljila na opipljivim dokazima da nam prijeti recesija, ubrzana globalna rasprodaja vrijednosnih papira imala je značajan učinak na tržišta u razvoju. U posljednje vrijeme tržišta su se smirila zahvaljujući dokazima o održanoj gospodarskoj snazi Europe, Sjedinjenih država i Kine i novoj rundi kvantitativnog popuštanja Europske središnje banke, ali su globalni izgledi za tržišta u razvoju postali nesigurniji. U takvim okolnostima regija SEE-EU ističe se kao otok stabilnosti, gdje je pad ekonomske aktivnosti ograničen, a oporavak brz. Rast se također učvrstio i u Turskoj, Hrvatskoj i Srbiji. U potonje dvije zemlje rast je ograničen nedostatkom prostora za politike koji je uzrokovan visokim fiskalnim deficitom i dugom. U Turskoj je rast pogonjen fiskalnom i monetarnom ekspanzijom. U Rusiji i Ukrajini recesija je popustila.
- Za razliku od drugih zemalja regije, ekspanziju domaće potražnje u zemljama skupine SEE-EU nije pratila akumulacija makroekonomskih neravnoteža, što je vladama omogućilo provođenje politika koje podupiru rast bez ugrožavanja financijske stabilnosti. Snažna ekspanzija domaće potražnje dala je važan ciklički poticaj prihodima, a rast EU transfera omogućio je vladama da ojačaju javna ulaganja bez da pritom ugroze ciljane deficite, rekao je Lubomir Mitov, UniCreditov glavni ekonomist za srednju i istočnu Europu.
- Solidne vanjske pozicije omogućile su zemljama skupine SEE-EU da se u punoj mjeri okoriste globalnim okruženjem ultra niskih kamata i obilne likvidnosti, pri čemu su njihova monetarne politike ostale podupiruće, s kamatnim stopama na rekordno niskim razinama i stabilnim valutama.
Kratkoročni izgledi i dalje povoljni, doseg politika koje podupiru rast uskoro će se istopiti
U perspektivi, UniCreditovi analitičari dalje su optimistični glede kratkoročne prognoze. Unatoč povećanoj volatilnosti tržišta na početku godine, drže se svoje prognoze rasta za eurozonu od 1,7 posto u 2016., što je iznad konsenzusa na tržištu. Nedavni rezultati objave Indeksa menadžera nabave i podaci koji se frekventnije objavljuju kao što su podaci o izvozu, narudžbama i industrijskoj proizvodnji potvrdili su da gospodarska aktivnost u eurozoni nastavlja grabiti snažnim korakom naprijed. Očekuju se bolji rezultati rasta u čitavoj regiji srednje i istočne Europe, pri čemu će rezultati u 2016. vjerojatno biti nešto bolji nego u 2017. Ove godine očekuje se i veći utjecaj politika koje podupiru rast, a sljedeće godine u mnogim zemljama do izražaja će doći opterećenja koja će zahtijevati fiskalnu prilagodbu i monetarno stezanje.
Ukupno gledano, rast bi trebao ostati najsnažniji i uravnoteženiji u zemljama skupine SEE-EU, no vjerojatno će se ubrzati i u Hrvatskoj i Srbiji. U kasnijem dijelu godine trebao bi ubrzati i rast u Turskoj nakon što splasnu politične napetosti i nakon što gospodarstvo filtrira učinke povećanja minimalne plaće za 30 posto s početka godine. Rusija i Ukrajina će izići iz recesije, no oporavak će ostati neujednačen i spor, otežan izostankom strukturnih reformi koje su potrebne kako bi se ojačao potencijalni rast. Oporavak cijena nafte poduprijet će rublju i ruske obveznice, a fiskalna politika postat će ključni izazov. Ukrajina će ostati u problemima, a dug i održivost bit će problematični dokle god se ne ukloni politički model kojim dominiraju oligarsi.
- Očekivani oporavak bankovnog kreditiranja također će značajno ojačati privatnu potrošnju, na koju će povoljno utjecati bolja situacija na tržištu rada i snažniji rast plaća. S obzirom na snažne kapitalne pozicije, obilje likvidnosti, vrlo niske kamate i znakove da se razduživanje koje je počelo s globalnom financijskom krizom uglavnom potrošilo, očekujemo da će bankovno kreditiranje odigrati veću ulogu u financiranju ekonomije, kaže Mitov.
Kretanje inflacije u zemljama SEE-EU promijenit će se u održivi trend rasta
Sljedeće godine vjerojatno će se nastaviti sličan obrazac rasta, no rast će možda biti nešto niži jer će izvoz oslabiti uslijed slabije potražnje u eurozoni i jačeg eura, koji će negativno utjecati na konkurentnost u usporedbi s trećim zemljama. S druge strane, korištenje EU fondova opet bi trebalo porasti, što će kompenzirati većinu negativnog utjecaja neto izvoza. Važna razlika u 2017. godini bit će ograničeniji prostor za politike jer će više globalne kamatne stope prisiliti zemlje SEE-EU na monetarno stezanje, a brojne zemlje suočit će se s potrebom fiskalne prilagodbe kako bi izbjegle prekoračenje granice fiskalnog deficita od 3 posto BDP-a.
Unatoč snažnoj domaćoj potražnji, cjenovni pritisci ove godine ostat će ograničeni, uglavnom uslijed nižih cijena nafte i hrane i uvezenog usporavanja inflacije iz eurozone. Očekuje se da će točka infleksije za potrošačke cijene nastupiti u drugom tromjesečju 2016., nakon čega će se inflacija početi pomicati prema održivom trendu rasta. Takvo kretanje odražavat će ne samo izostanak povoljnih baznih učinaka, već i rastuću „temeljnu“ (core) inflaciju do koje će doći uslijed rasta proizvodnje iznad potencijalnog BDP-a kod većine zemalja SEE-EU. Ipak, UniCreditovi analitičari očekuju da će se inflacija približiti ciljevima središnjih banaka tek kasno slijedeće godine, kad će na rasporedu opet biti rast kamata. U međuvremenu je vjerojatno da će središnje banke ostati „na čekanju“ s takvom politikom. Skromno daljnje popuštanje monetarne politike (smanjenje kamatne stope) moglo bi se dogoditi jedino u Poljskoj.