Iako je u posljednjih mjesec dana potpora građana SDP-u pala za 0,9 posto, ta stranka i dalje s 27,6 posto ima znatnu prednost pred HDZ-om, koji podupire 18,8 posto birača, pokazuje redovito mjesečno istraživanje Cro Demoskopa.
Na ljestvici stranačkih preferencija (rejting stranaka) SDP bilježi izraženu prednost u odnosu na HDZ, ali uz uočljiv trend pada izborne podrške stožernoj stranci vladajuće koalicije koji je započeo još u veljači. Naime, početkom kolovoza SDP je bio izbor 27,6 posto hrvatskih građana/ki, dok je prije pola godine ova stranka bilježila izbor od 34 posto. U posljednjih je mjesec dana potpora SDP-u skliznula za 0,9 postotaka (u srpnju je iznosila 28,5%).
Istovremeno je glavna opozicijska stranka nakon tromjesečnog klizanja izborne potpore tijekom kampanje za unutarstranačke izbore, stabilizirala svoju izbornu potporu uz blagi porast izbora (početkom kolovoza ona iznosi 18,8%, u srpnju 18,7%, a u lipnju 17,1%). Daljni trend će ovisiti o tri važna politička procesa: unutarstranačka postizborna konsolidacija HDZ-a, uspješnost aktualne koalicije u nošenju s gospodarskim problemima, te kreiranje stajališta i politika HDZ-a o važnim društvenim problemima. Hrvatski laburisti treća su stranka u zemlji s potporom od 8,2%, te su se nakon prošlomjesečnog pada izbrone podrške ponovo vratili na potporu iznad 8 posto (u srpnju 7,5%, a u lipnju 8,4% i svibnju 8,1%). HNS se polagano oporavlja od najlošijeg rezultata stranke u ovom mandatu te s 3,9% drži četvrto mjesto (prije mjesec dana sada 3,5%, a u lipnju 3,3%).
Značajan dio ostalih stranaka i lista natiskalo se između 2% i 3% (HDSSB 3,0%, HSP 2,8%, HSS 2,6%, HSP dr.A.Starčević 2,5%, NL Ivana Grubišića 2,4%). Sve su ostale stranke zabilježile izbor ispod 2% (najbliži toj brojci je HSLS s 1,8% izbora), s ukupnim zbrojem njihove potpore od 7,8%. U izboru pojedinačnih stranačkih lista 20,4% ispitanika/ca je bilo neodlučno.
Predsjednik Josipović s ovomjesečnih 36,8% izbora (prošli mjesec 37,6%) najpozitivniji je političar u zemlji čime se nastavlja njegova dominacija na ljestvici odabira najpozitivnijeg hrvatskog političara, a koja traje od početka njegova mandata. Drugo mjesto na ovoj ljestvici ponovo drži nepolitičar s velikom političkom težinom, sad već bivši guverner Željko Rohatinski s izborom od 9,5% (prije mjesec dana 7,2%). Percepciji ovog našeg mogućeg budućeg „Montija“ nije naškodila najava povratka u Agrokor. Treće mjesto ovaj mjesec drži hrvatski premijer Milanović s izborom među 6,6% građana/ki (što je skoro upola manji izbor od onog zabilježenog u siječnju ove godine kad je iznosio 12,4%).
Dragutin Lesar je na četvrtom mjestu s izborom od 6,6%. Slijede dvoje HDZ-ovih političara: Jadranka Kosor (3,4% izbora) i Tomislav Karamarko (3,3%). Među deset najpozitivnijih doživljaja političara još su Slavko Linić (3,2%), Vesna Pusić (3,1%), Ruža Tomašić (2,0%) i don Ivan Grubišić (1,9%).
Potpredsjednik Vlade Čačić još je prošli mjesec potisnuo Sanadera s vrha ljestvice negativnog doživljaja hrvatskih političara te se isti raspored zadržao i početkom kolovoza (ali s nešto manjom razlikom među ovim dvojcem). Tako je u posljednjem istraživanju Čačić najnegativniji hrvatski političar s izborom od 28,3% (prema 29,6% iz prošlog mjeseca), dok je Sanader na drugom mjestu s 27,3% izbora (prošli mjesec 27,2%). Na trećem su mjestu „svi političari“ koji su negativan izbor 12,2% (vrlo vidljiv porast negativnog doživljaja cjelokupne političke „kaste“ s prošlomjesečnih 9,6%).
Tomislav Karamarko je po prvi put nakon izbora za predsjednika HDZ-a ispred Zoran Milanovića i to po negativnom doživljaju. Karamarko je najnegativniji za 6,4% građana/ki (prošli mjesec 5,3%), a Milanović 5,7% (prošli mjesec 5,4% izbora). Među prvih deset političara u zemlji još su Vladimir Šeks (3,9%), Slavko Linić (2,5%), Jadranka Kosor (2,1%), Željko Kerum (1,1%) i Stjepan Mesić (0,5%).
Redoslijed na vrhu pozitivnog i negativnog doživljaja potvrđuju i rezultati istraživanja koji se odnose na pojedinačne percepcije vodećih političara u zemlji (koje govore o tome za koliko je građana/ki pojedini političar pozitivan ili negativan). Na ovoj ljestvici pojedinačnih percepcija najbolji doživljaj ima predsjednik Josipović s netto pozitivnim doživljajem od 73,1 postotnih poena (netto doživljaj predstavlja razliku pozitivnog i negativnog doživljaja). Predsjednik Josipović je pozitivan za 80,5% građana/ki (prema 80,5% iz srpnja), dok je negativan za 7,9% (prije mjesec dana 9,2%). Zoran Milanović je pozitivan za 45% ispitanika/ca (u srpnju 54,2%), a negativan za 36,6% (u srpnju 33,5%). Prvi je ministar u ukupnom doživljaju netto pozitivan 8,4 postotnih poena (prije mjesec dana 20,7 postotnih poena).
Tomislav Karamarko je pozitivan za 23,1% građana/ki (u srpnju 24,3%), dok je za njih 47,1% negativan (u srpnju 45,2%). Predsjednik HDZ-a je u ukupnom doživljaju netto negativan za 24 postotna poena (prije mjesec dana 20,9). Novog je šefa HDZ-a po negativnoj percepciji nadvisio prvi potpredsjednik Vlade RH Radimir Čačić koji je netto negativan 52,6 postotnih poena (prije mjesec dana 55,1). Čačićev pozitivan doživljaj ovaj mjesec iznosi 17,3% (prije mjesec dana 16,4%), a negativan 69,9% (prije mjesec dana 71,5%). Među ostalim stranačkim prvacima i istaknutijim političarima u zemlji najbolji doživljaj zabilježen je za Dragutina Lesara (netto pozitivan 37,5 postotnih poena), a sličan rezultat bilježe i Ivan Grubišić (netto pozitivan za 31,0 postotnih poena) i Boris Šprem (netto pozitivan za 30,6 postotnih poena). Nešto slabiji rezultat bilježe Ruža Tomašić (21,2) i Branko Hrg (6,8).
U posljednjem istraživanju dvije su teme zabilježile češći izbor za događaj/temu mjeseca: gospodarska kriza (20,1%) i pregovori Vlade i sindikata javnih i državnih službi (17,7%). Slijede dvije teme s izborom od oko 10 posto (požari uz jadransku obalu s 10,9% izbora i objava liste poreznih dužnika s 10,4%). Slijede teme s izborom između 2 i 10 posto (najava mogućnosti gradnje Pelješkog mosta sredstvima iz EU fondova 4,6%; prosvjedi radnika poduzeća pred stečajem 3,1%; uspješna turistička sezona 3,0%; suđenje bivšem premijeru Ivi Sanaderu 2,6%; usvajanje Zakona o medicinski pomognutoj oplodnji 2,5%; otvaranje Olimpijskih igara u Londonu i nastupi hrvatskih sportaša 2,5%; povećanje cijena goriva 2,4%; velika suša 2,2%). Sve su ostale teme zabilježile rijeđi izbor.
U ovomjesečnom istraživanju je utvrđivna i odnos prema nedavno usvojenom Zakonu o medicinski potpomognutoj oplodnji koji je izazvao žestoke reakcije i protivljenje kako dijela opozicijskih stranaka (najžešće u HDZ-u) tako i u vjerskim zajednicama (najviše u Katoličkoj crkvi). Usvojena stajališta Vlade u prihvaćenom Zakonu o MPO podupire 69,3% hrvatskih građana/ki, dok njih 20,5 posto podržava stajalište HDZ-a i HBK (uz 10,2% onih koji nemaju stajalište o temi). Najučestalije prihvaćanje Zakona bilježi se među biračima SDP-a (90%), HNS-a (86,7%), Hrvatskih laburista (80,6%), IDS-a (77,8%) i Ladonje (75%). Zanimljivo je da natpolovična potpora Zakonu o MPO i među biračima stranaka čije se vodstvo žestoko protivilo zakonu (HSS 55,0%; HDZ 54,5%; HSP dr.A.Starčević 52,6%; HSP 52,4%). Ispodpolovična je potpora zabilježena kod birača HDSSB-a (43,5%), HGSS (40,0%) i Hrasta (25,0%).
Vlada RH početkom kolovoza uživa potporu 40,7 posto hrvatskih građana, dok vladinu politiku ne podržava 42,3 posto građana uz 17 posto neodlučnih. U odnosu na prošlomjesečne rezultate zabilježen je blagi porast među podržavateljima (od 0,5 postotnih poena), ali u usporedbi s rezultatima iz prvog mjerenja u veljači ta se podrška strmoglavo spustila (s tadašnjih 69,3 posto). Istovremeno, u proteklih se mjesec dana povećao i udio onih koji se protive vladinim politikama (od 0,9 postotnih poena), a taj je porast posebno vidljiv u usporedbi s rezultatima iz veljače (kad je zabilježeno 17,4% protivnika politici Vlade RH).