Hrvatska
StoryEditor

Previše igrača prouzročit će okrupnjavanje tržišta plina

20. Ožujak 2016.

Liberalizacija tržišta plina nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju dovela je do pojave novih stranih i domaćih igrača na plinskom tržištu te snizila cijene plina za gospodarstvo. Budući da je prijašnje Ministarstvo gospodarstva odlučilo tri godine pričekati s liberalizacijom za kućanstva, cijene plina trebale bi se mijenjati za građane tek iduće godine.

No od 1. travnja, najavljuje novi ministar gospodarstva Tomislav Panenić, cijene plina bit će niže za 15 do 20 posto stoga što su u Europi pale veleprodajne cijene plina. To se događa nakon pada cijena nafte, a cijene se mijenjaju u trenutku kada završava energetska godina u Hrvatskoj tako da će građani smanjenje osjetiti tek kada krene nova sezona grijanja. Takve cijene plina koji Ina prodaje HEP-u trebale bi ostati do travnja iduće godine kada će se nastupiti potpuna liberalizacija tržišta plina u Hrvatskoj. Sada je, naime, na snazi djelomična liberalizacija, jer cijene plina za kućanstva nadzire hrvatska vlada, koja još treba potvrditi najavljeno sniženje cijena. Iako, dakle, tržište još nije potpuno liberalizirano, prepuno je novih opskrbljivača plinom, kojih je trenutačno dvadesetak. Očekuje se stoga da će se početi okrupnjavati s obzirom na to da je ovakvo stanje razlomljenosti pretjerano i neodrživo. Veće tvrtke počet će kupovati manje opskrbljivače, a kada nastupi liberalizacija za kućanstva, svi će građani moći odlučivati od koga će kupovati plin prema svojim procjenama i izračunima o uštedi.– Hrvatska je ulaskom u EU započela liberalizaciju tržišta plina te je svoje zakonodavstvo uskladila s trećim energetskim paketom. Trenutačno na tržištu posluje više opskrbljivača u kategoriji poslovnih subjekata. No liberalizacija tržišta plina nije do kraja provedena, jer je posebnom odlukom Vlade liberalizacija opskrbe kućanstava de facto odgođena za dodatne tri godine. Ina je dužna prodavati plin prema reguliranoj cijeni i uvjetima HEP-u, a HEP prema reguliranim cijenama prodaje plin lokalnim opskrbljivačima zaduženim za isporuku domaćinstvima. Na taj način Vlada je direktno preuzela kontrolu nad cijenama plina za kućanstva. To bi se trebalo promijeniti tek 2017. godine, kad se očekuje potpuno otvaranje tržišta i formiranje tržišnih cijena – podsjeća Zoran Miliša, predsjednik Uprave RWE Energije d.o.o. i RWE Plina d.o.o.

Premalo tržište Dodaje da su za korisnike – poslovne subjekte promjene već nastupile te da danas svaki korisnik može sam birati svog opskrbljivača plinom te ugovarati cijene. No kad nastupi potpuna liberalizacija i u kategoriji kućanstava, ističe Miliša, onda će i svi građani moći birati od koga će kupovati plin. Vjeruje da će to u konačnici dovesti do povoljnijih uvjeta za krajnje korisnike, kao i mogućnost povoljnije kupnje struje i plina od istog opskrbljivača. Okrupnjavanje i spajanje na tržištu neizbježni su, jer je tržište premalo i postojeća situacija s više od 30 distributera dugoročno je neodrživa. Uloga skladišta pritom će, smatra, svakim danom biti sve veća. Poslovanje RWE Energije i RWE Plina za sada ide prema predviđenim planovima. Prošle su godine ušli na tržište opskrbe poslovnih subjekata plinom te već imaju više od 1000 zadovoljnih poslovnih korisnika. Razmatraju opciju da uskoro krenu i u opskrbu kućanstava.

Znatno snižene cijene Stanje na tržištu plina dosta je dinamično, ocjenjuju u GEN-I-ju d.o.o. Trenutačno na tržištu, ističu, prema podacima Hrvatske energetske regulatorne agencije, ima 56 registriranih opskrbljivača plinom. Kada se oduzme 35 distributera koji su ujedno i opskrbljivači, računaju u GEN-I-ju, dolaze do zaključka da je na tržištu opskrbe prirodnim plinom u teoriji više od 20 novih igrača. – Liberalizacija je rezultirala sniženjem cijena u kategoriji gospodarstvo, na što najviše utječe sniženje cijena na burzama EU. Cijena prema domaćinstvima odlukom prethodnog ministra gospodarstva Ivana Vrdoljaka zamrznuta je do 2017. Tom odlukom iz 2014. tržišna liberalizacija pomaknuta je za tri godine. Ukupno smanjenje cijena u kategoriji gospodarstvo od početka liberalizacije kreće se od 20 do čak 40 posto u određenim dijelovima Hrvatske – vele u GEN-I-ju.

Izvoz plina otežan Pojašnjavaju da su se distributeri suočili s činjenicom da novi igrači na tržištu daju konkurentne ponude kupcima iz kategorije gospodarstva te sad moraju reagirati sniženjem cijena da bi zadržali kupce. Neki su se dobro pripremili za to, a neki i nisu, ali i u GEN-I-ju očekuju da će neki od većih novih igrača na tržištu početi kupovati neke distributere te se okrupnjavati. Tržište plina u Hrvatskoj relativno je malo tj. oko 2,5 milijardi prostornih metara prirodnog plina, a ranije je bilo oko 3,4 milijarde prostornih metara na godinu, naglašava prof. dr. sc. Miljenko Šunić, predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin. Potrošnja je smanjena zbog manje gospodarske aktivnosti, štednje plina pri grijanju u domaćinstvima te upotrebe novih efikasnijih bojlera kod potrošača. – Liberalizacija je zasad moguća samo u dobavi plina, znači uvozu, a to nije moguće u izvozu našeg plina zbog nižih tlakova u našem transportnom sustavu. Upravo se obavljaju pripreme za gradnju kompresorskih postaja i otklanjanje tih problema. Zakonska regulativa EU zahtijeva da u svim dijelovima transportne mreže tok plina bude u oba smjera. Nakon liberalizacije, pak, u Hrvatsku su došle brojne tvrtke iz inozemstva, ali je i nastalo mnogo novih tvrtki u Hrvatskoj. Očekuje se da će se taj broj smanjiti na optimalnu i prihvatljivu veličinu – smatra Šunić.

Stara plinska mreža Uza sniženje cijene plina skoro za sve potrošače povećala se sigurnost opskrbe, nastavlja Šunić, a osim toga cijena plina na razini europskog tržišta bitno je snižena, slično kao kod naftnih derivata i nafte. Dolaskom novih igrača, kaže, kod distributera ništa se bitno nije promijenilo. Oni su, naime, i dalje u krizi jer su na kraju lanca od proizvodnje do potrošnje plina. Bolje rečeno, objašnjava, marža od početka od kraja lanca nije pravilno troškovno raspodijeljena. Inače, ocjenjuje kako su kod mnogih manjih opskrbljivača u Hrvatskoj distributivne mreže plina vrlo stare i propusne, a distributivna poduzeća nemaju dovoljno novca za zamjenu plinovoda. To se dogodilo, napominje Šunić, zato što su skoro uvijek imali premale marže te ponekad, dok su još bila komunalna poduzeća, novac se trošio na druge komunalije.– U Dalmaciji uvođenje plina ide dalje, ali usporeno. Tijekom ove godine priprema se plinofikacija Splita i Drniša kao i povećanje potrošnje u ranije plinoficiranim mjestima. U Dalmaciji se za sada plinom koristi u Zadru, Biogradu, Benkovcu, Šibeniku, Kninu i Dugopolju na godišnjoj razini od oko šest milijuna prostornih metara. Potkraj 2017. može se očekivati godišnja potrošnja od gotovo 20 milijuna prostornih metara. Važno je istaknuti da se rijetko spominje kako se paralelno s Dalmacijom plinoficira i područje Istre. Riječ je o Puli, Rovinju, Umagu i Poreču. Tijek plinofikacije nešto je brži nego u Dalmaciji, a količina korištenog plina znatno je veća – napominje Šunić. EVN Croatia Plin d.o.o od 2009. godine do danas sagradio je više od 80 km plinovoda u Zadarskoj, Šibensko-kninskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji, u što je uloženo više od 100 milijuna kuna. Za to se nije koristio fondovima EU, ali uključio je hrvatske inženjerske i graditeljske tvrtke. I dalje širi baznu plinsku mrežu u Dalamaciji vjerujući da će za tridesetak godina vratiti uloženo. Sada spaja Split na mrežu kojom plinom opskrbljuje oko 1000 kućanstava i poslovnih korisnika.

Preduvjeti za deregulaciju Kao najveće izazove u njemu navode čekanje na potrebne dozvole te dugogodišnju recesiju u Hrvatskoj, koja je dovela do smanjenog interesa za ulaganje i smanjenja kupovne moći građana. Ohrabruju ih ipak najave pozitivnoga ekonomskog rasta u Hrvatskoj, kao i dobra očekivanja od predstojeće turističke sezone, jer sve više turističkih objekata pokazuje želju za prelazak na plin. EVN se nada da će se na plin zbog ušteda i jednostavnog održavanja prijeći bolnice, sportske dvorane i vrtići.  U Hrvatskoj energetskoj regulatornoj agenciji (HERA) dodaju da je u Istri Plinara d.o.o. iz Pule u potpunosti sagradila sustav za distribuciju prirodnog plina, čime je zamijenila stari sustav za proizvodnju i distribuciju skupljega gradskog plina. Prve promjene opskrbljivača plinom u Hrvatskoj počele su 2012. godine kada su u HERA-i zabilježili 125 promjena opskrbljivača, da bi se prošle godine broj popeo na 3082 promjene kod kupaca iz poduzetništva, a dogodila se i prva promjena kod kućanstava. Ulaskom novih opskrbljivača plinom povećala se likvidnost tržišta, što je dovelo do stalnog smanjenja prosječnih maloprodajnih cijena plina za krajnje kupce, kazali su u HERA-i. Ukupne prosječne maloprodajne cijene plina za krajnje kupce iz poduzetništva su u 2013. prema 2012. pale za 6,24 posto, u 2014. su isto niže 6,45 posto u odnosu na 2013., da bi u 2015. pale 0,48 posto prema prethodnoj godini. Cijene plina, pak, za kućanstva bit će regulirane sve do ispunjenja nužnih preduvjeta za potpunu deregulaciju, naglašavaju u HERA-i. Važno je zato unaprijediti sustav zaštite krajnjih kupaca i mehanizam zaštite ugroženih kupaca, uspostaviti odgovarajuće razine razvijenosti veleprodajnog tržišta te unaprijediti organizacijske i tehničke kvalificiranosti opskrbljivača u obvezi javne usluge. Potrebna je i uspostava efikasnog postupka promjene opskrbljivača plinom za kućanstva i raspoloživost prirodnog plina proizvedenog u Hrvatskoj sudionicima na tržištu plina pod jednakim uvjetima.

19. travanj 2024 07:33