Povodom planova za izgradnju novih hidroelektrana u Hrvatskoj i BiH (HE Dubrovnik II, HE Dabar-Gornji Horizonti i HE Ombla), svjetska nevladina organizacija za zaštitu prirode WWF na konferenciji za medije u Zagrebu upozorila je javnost i vlade tih zemalja na nedostatke u pripremi ovih hidro-energetskih projekata.
Kažu kako je riječ o projektima koji će mati značajan prekogranični utjecaj i negativne posljedice za sliv i deltu Neretve te lokalno stanovništvo koje živi uz rijeku.- Radi se o izuzetno kompleksnom projektu sa značajnim negativnim posljedicama po lokalno stanovništvo i prirodu u nizvodnim područjima kako u Hrvatskoj tako i u BiH. Svi ti projekti su u biti jedan veliki hidrotehnički zahvat koji prikuplja i preusmjerava vode iz sliva Neretve u sliv Trebišnjice, a potom značajne dijelove voda Trebišnjice koje otječu u pravcima Popovog polja, Omble, Malostonskog zaljeva i delte Neretve preusmjerava na HE Dubrovnik 2 - rekao je Zoran Mateljak, lokalni koordinator WWF-a u BiH.
Za tako veliki zahvat morala bi se izraditi Strateška procjena utjecaja na okoliš. Svi ti projekti, počevši od projekta Gornji Horizonti, koji uključuje nekoliko hidroelektrana, tunela i kanala u Republici Srpskoj u BiH, te HE Dubrovnik II i HE Ombla u Hrvatskoj, ustvari jedan ogroman projekt koji bez odgovarajućeg pristupa, pripreme i uključivanja šire zajednice može imati iznimno negativne socijalne i ekološke posljedice. IZ WWF-a upozoravaju kako će po zadnjim planovima za potrebe HE Dubrovnik 2 iz sliva Neretve i Trebišnjice preusmjeravati ogromna količina vode, veća nego što je cijeli protok Neretve u Mostaru, što će imati drastičan utjecaj na hidrologiju i ekologiju cijele istočne Hercegovine i Malostonskog zaljeva sve do delte Neretve.
Ako se ostvare, ovi projekti će prouzrokovati zaslanjenje delte Neretve i potpuni nestanak poljoprivredne proizvodnje u regiji, presušivanje parka prirode i jednog od najvećih staništa ptica selica na Balkanu - močvare Hutovo blato. Protok Neretve promijenio bi se s nepredvidivim posljedicama po riblji fond.Ukazuju na to kako se svi ovi projekti pokušavaju izvesti prije prihvaćanja Plana upravljanja slivovima Neretve i Trebišnjice, u čiju izradu su uključene obje države i oba entiteta u BiH. Izradu Plana upravljanja Neretvom i Trebišnjicom financira Svjetska banka.
- Hrvatska, ne brinući se za opstanak i očuvanje delte Neretve, krši niz obvezujućih međunarodnih konvencija o zaštiti svjetskih prirodnih vrijednosti, ukupno njih osam, među kojima je i Ramsarska konvencija. Samim time gazi i po nacionalnom zakonodavstvu o zaštiti prirode i okolišu, a ugrožava i ljudska prava lokalnog stanovništva - rekla je Irma Popović Dujmović iz WWF Mediteranskog programa.
Nebojša Jerković, predsjednik zadruge branitelja Modro Zelena iz Metkovića rekao je kako poljoprivredna proizvodnja u dolini rijeke Neretve u kojoj je zaposleno preko 30 tisuća ljudi ovisi o vodnom režimu koji uvjetuje Neretva.- Podzemne vode koje prihranjuju brojne potoke, jezera a i samu rijeku Neretvu, ugrožene su predloženim projektima koji bi mogli smanjiti dotok slatke vode, naročito u ljetnim mjesecima. To će prouzročiti zaslanjenje i nepovratno uništenje poljoprivrednih površina u donjem toku Neretve, pretvarajući taj prostor u slanu pustinju - rekao je Jerković.
WWF poziva vlade RH i BiH da zaustave planirane projekte dok se ne izradi zajednička Strateška procjena utjecaja na okoliš svih planiranih projekata te završi i usvoji Plan upravljanja Neretve i Trebišnjice.