Zastupnici zagrebačke Gradske skupštine jučer su prihvatili rebalans proračuna koji je povećan za ukupno 145 milijuna kuna te sada iznosi 8,8 milijardi kuna. Riječ je o povećanju od 1,67 posto u odnosu na usvojeni proračun. Ovaj potez za Lider je komentirala Sandra Švaljek, stručna suradnica na Ekonomskom institutu Zagreb.
- Rebalansom gradskog proračuna rashodi su povećani za 145 milijuna kuna, pri čemu se najveći dio tog povećanja odnosi na Ured za obrazovanje, kulturu i sport čiji su rashodi povećani za 125 milijuna kuna. Rebalans je najvećim dijelom potaknut odlukama Gradske skupštine koje su stvorile nove obveze za koje u originalnom planu nisu bile planirane odgovarajuće stavke, prije svega odlukom o novčanoj pomoći za roditelje odgajatelje i nabavom udbženika za petrinjske učenike i pripadnike romske nacionalne manjine. Ove dvije odluke uzrokovale su nove rashode od gotovo 40 milijuna kuna. Od drugih velikih uzroka rebalansu, može se spomenuti povećanje rashoda za plaće u ustanovama predškolskog odgoja, te povećanje rashoda za kulturu i sport - kaže Švaljek.
Vezano uz pitanje je li moguće prvo donijeti odluku koja stvara obveze koje nisu predviđene proračunom, a tek naknadno planirati proračunom stavku iz koje će se obveze financirati, Švaljek tvrdi kako je Zakon o proračunu je vrlo jasan, te se njegov smisao ne moze podvrgnuti nikakvom proizvoljnom tumačenju. Ako se netko sjeti tijekom godine napraviti neke nove izdatke za koje ne postoji stavka u proračunu, nema druge nego čekati rebalans.
- Naknada koja ima karakter mjere demografske politike ne može se opravdavati izvanrednim okolnostima. Naime, demografska kretanja mogu se na temelju demografskih pokazatelja predvidjati s velikom sigurnošću i to u dugom roku. Danas postoje demografske projekcije koje sežu do 2060. godine. Osim u slučaju ratova i velikih prirodnih katastrofa, ne postoje izvanredne okolnosti koje bi bile neposredan okidač za oblikovanje ad hoc mjera demografske politike. Stoga donošenje mjera populacijske i pronatalitetne politike bez kvalitetne pripreme nisu pokazatelj ozbiljnog promišljanja javnih politika - tvrdi Švaljek i zaključuje:
- Rebalans nije uključio smanjenje izdataka za plaće zaposlenih, i oni danas u ukupnim prihodima Grada Zagreba čine nešto manje od 23 posto, što znači da bi odluka o ograničavanju izdataka za plaće na 15 posto uzrokovala dramatično smanjenje mase plaća u Zagrebu.