Hrvatska vlada u četvrtak je prihvatila prijedlog ažuriranog Akcijskog plana za ispunjavanje preostalih obveza iz pregovora o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji, pri čemu je ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić upozorila na šest problematičnih točaka na koje treba posebno obratiti pozornost.
Podsjetivši da će se 6. lipnja u Bruxellesu održati sastanak Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje, Pusić je ocijenila kako je to trenutak u kojem "udaramo temelje onome što će biti sveobuhvatno izvješće u listopadu, na osnovu kojeg će mnoge države članice ratificirati naš Ugovor o pristupanju EU-u". Vlada stoga treba posebnu pozornost obratiti na šest problematičnih točaka, a među njima je i ovogodišnje održavanje Split Pridea, koje će pomno pratiti Europska komisija i diplomatski zbor u Hrvatskoj.
U vezi zaštite prava manjina, posebno se naglašava neometano održavanje drugog Split Pridea 9. lipnja, rekla je Pusić koja će i osobno ove godine prisustvovati tom događaju.Eventualno onemogućavanje Povorke ponosa u Splitu, Hrvatskoj može predstavljati problem u smislu provedbe njezinih vlastitih zakona, kao i u vezi zabrane diskriminacije, jer bi to bilo kršenje nediskriminacije po bilo kojem temelju, etničkom ili seksualnom, pojasnila je ministrica.Ostale problematične točke su rješavanje pitanja brodogradilišta, ukidanje naknade koju moraju plaćati teleoperateri, poboljšanje stanja u pravosuđu kroz smanjivanje zaostataka, naročito u građanskim predmetima, te rješavanje sustava ovrhe i problema sa Zakonom o sprečavanju sukoba interesa.
Također se treba riješiti pitanje integriranog upravljanja granicama te intenzivirati izgradnja i opremanje graničnih prijelaza u Neumskom koridoru, gdje radovi značajno kasne.Premijer Zoran Milanović najavio je izradu zakona koji će detaljnije regulirati odnose između vlade i Hrvatskog sabora u slučajevima direktiva i uredbi koje će se donositi u Bruxellesu.Nakon što Hrvatska postane članicom EU-a, u Bruxellesu će se donositi odluke koje su izravno primjenjive u Hrvatskoj, a koje će katkad biti usvojene i protiv naših stajališta, napomenuo je Milanović.
Veliki broj tih odluka nećemo morati ni transponirati u hrvatsko zakonodavstvo, a one koje ćemo morati transponirati imat će izravan učinak na prava građana, pa se trebamo pripremiti na potpuno novi pravni sustav, upozorio je Milanović. Uredbe (Regulations) se ne moraju transponirati u nacionalna zakonodavstva već se izravno primjenjuju, dok su direktive (Directives) drugi tip propisa koji se transponira u nacionalna zakonodavstva. Direktive sadrže ciljeve a svakoj je zemlji članici prepušteno da odluči kako će te ciljeve ostvariti.