Hrvatska Preporučeno

Slavko Linić: Otvaranje 180.000 radnih mjesta novcem EU fondova je moguće

Ivana Tarnaj

Bivši SDP-ov ministar financija, Slavko Linić, bez obzira na politički spektar u kojemu je djelovao, realno sagledava gospodarske programe stranaka, među kojima i onaj nekoć mu suparničkog HDZ-a. Iznenađujuće objektivan, ističe kako je teza koju je iznio predsjednik HDZ-a Andrej Plenković, da će kreirati 180 tisuća radnih mjesta, ulažući novac EU fondova – sedam milijarda kuna- izvediva.

– Jednim dijelom to je izvedivo. Naime, sve su se Vlade, do sada, neuspješnima pokazale u upravljanju državnim resursima. Mišljenja sam kako su najbogatije upravo tvrtke poput Hrvatskih šuma, Hrvatskih voda, Ina-e, HEP-a, Janaf-a. Upravo tu se mogu kreirati radna mjesta i dobit, od dividendi do prostora za nova ulaganja – kaže veteran Linić.

Odgovor kako pokrenuti gospodarstvo, Linić, stoga, vidi u velikim infrastrukturnim projektima koje ilustrira na primjeru Hrvatskih željeznica. Ističe kako EU fondovi sufinaciraju takve projekte u omjerima od 60 posto. Prisjetio se vremena kada je Ivica Račan započeo, a Ivo Sanader, završio izgradnju autocesta.

– Tu bismo trebali pokrenuti investicijske cikluse potpomognute s EU fondovima- ističe Linić, međutim dodaje kako, baš u HŽ-u u zadnje četiri godine nije bilo niti jedne značajnije investicije, a propuštena je i prilika da se povuće čak tri milijarde eura iz fondova.

Linić tako predstavlja tradicionalan model upravljanja državom, koji kaže kako oni koji upravljaju zemljom moraju preuzeti punu odgovornost nad državnim institucijama, pa onda i tvrtkama u kojima je država, još uvijek, većinski vlasnik i koje predstavljaju osnovne (i najvažnije) državne resurse. A jedan od tih resursa je, dakako, i voda:

– HEP bilježi pet kišnih godina. To su ogromne količine pitke vode koju gubimo odljevom u more. Hidroelektrane, to su investicije o kojima bi valjalo razmišljati – navodi jedan od primjera Linić koji, što se poreza tiče, ipak ima znatno različit stav od onog koji predlažu u HDZ-u.

– Intervencija u PDV neće bitno pomoći poduzetnicima niti će to smanjenje za 1 do 2 posto bitno utjecati na standard građana. Smanjenjem PDV-a na ovaj način kako ga predlažu u HDZ-u profitirat će samo trgovci, jer oni to smanjenje sigurno neće prenijeti na smanjenje cijena proizvoda – kaže Linić.

Što se poreza na dohodak tiče, ovaj socijaldemokrat uočava mjeru otpisa duga blokiranima:

– Riječ je o 30 tisuća građana, koji, većinom, imaju primanja ispod prosjeka. Međutim, tu mjeru teško će provesti bez da to ne kompenziraju lokalnim jedinicama. Valjalo bi razmišljati da se podigne neoporezivi dio dohotka i tako zaštiti socijalno ugrožene, ali i one građane koji su blizu te kategorije – predlaže Linić.

Budući da je, po pitanju poreza, na domaćem terenu, Linić također razmatra kako, kroz poreze na nekretnine, regulirati neka druga pitanja, pitanja bitna običnim građanima, a to su zdravlje i mirovine.

Ljubo Jurčić: Tri mjere koje mora napraviti pobjednik izbora

– Predlažem da se poveća mirovinski doprinos, a smanji zdravstveni. Mi, na žalost, stvaramo novu generaciju siromaha, jer sa pet posto koliko sada izdvajamo za 2. miroviski stup, nećemo osigurati mirovine. Stoga mislim kako bi bilo dobro povećati mirovinski doprinos, smanjiti zdravstveni i to smanjenje nadoknaditi iz poreza na nekretnine – iznosi svoju logiku stvari Linić.

Iako bi bivšem ministru svaki poduzetnik rekao kako ne želi plaćati porez na praznu nekretninu, Linić tu ima upravo suprotan stav. I dalje zagovara da se, iznajmljujete li ili koristite nekretninu za posao, komunalnu naknadu treba ukinuti i uvesti porez na nekretnine.

– Veliki je broj onih koji su vlasnici nekretnina koje niti iznajmljuju, niti koriste za posao. Na taj način tu nekretninu devastiraju. Stoga smatram kako bi, porez na nekretninu koja nije u funkciji, trebao biti i deset puta veći – kaže Linić.

Na taj način, vlasnike se prisiljava da budu odgovorniji, a prema logici smanjenja zdravstvenog doprinosa, pronalazi se novac koji bi trebao pokriti 2. mirovinski stup.

Ta akumulacija sredstava, kroz 2. mirovinski stup, Linićev je način da kaže kako u potpunosti podržava ideju da se upravo kroz mirovinski fond pokrene novi ciklus investicija u realnom gospodarstvu.

– Prošla su vremena klasičnog načina financiranja kroz kredite i mi svi to vrlo dobro znamo, a investicije kroz državne obveznice imaju slab prinos. Stoga, u potpunosti podržavam nastojanja da se krene u novi ciklus investicija u realnom gospodarstvu, upravo kroz mirovinski fond – zaključuje Linić.

Komentari