Hrvatska Preporučeno

Švedska i Finska zaključile da se razdjelnici ne isplate, kako će reagirati Hrvatska?

Lider
Autor Lider

Krajem ove godine istječe rok do kojeg su svi potrošači na centralnom grijanju preko toplana ili malih kotlovnica, a riječ je o oko 170 tisuća kućanstava, imali obavezu ugradnje razdjelnika topline.  Aktualni ministar energetike Slaven Dobrović nedavno je poručio građanima da do kraja godine ipak ne moraju žuriti s ugradnjom jer kažnjavanja neće biti, pri čemu zakon predviđa drakonske kazne od 10.000 do čak 50.000 kuna za neugradnju. Državni tajnik u Dobrovićevom ministarstvu Ante Čikotić na nedavnom je sastanku s udrugama potrošača najavio izmjene zakona, prenosi Novi list.

Njegove dosadašnje posljedice, ilustriraju iskustva potrošača koja je zabilježila Udruga za zaštitu potrošača Razdjelnici topline. Prema riječima tajnice udruge Ljiljane Mrkonjić, gotovo 90 posto onih koji su ugradili razdjelnike zatvara ventile na radijatorima zbog straha od visokih računa, a 80 posto ih više ne grije sve prostorije u stanu. Samo je oko deset posto korisnika razdjelnika zadovoljno, svega ih 12 posto naglašava kako su im razdjelnici donijeli uštedu, a 70 posto potrošača pak navodi kako su im troškovi grijanja porasli.

Studija Instituta »Hrvoje Požar« pokazala je da su razdjelnici uštedjeli gotovo 30 posto energije.

Studija Instituta »Hrvoje Požar« koju je naručilo Ministarstvo gospodarstva pokazala je da su razdjelnici uštedjeli gotovo 30 posto energije, no nije riječ o analizi isplativosti, nego učinaka ugradnje razdjelnika. Smanjena potrošnja može biti i rezultat zatvaranja radijatora zbog visokih računa.

Mrkonjić je proučila kako su druge države, pa tako i one najhladnije poput Švedske i Finske, reagirale na EU obavezu da se, ali samo ako je to ekonomski isplativo, uvede obaveza individualnog mjerenja potrošnje topline. Hrvatska analizu isplativosti prije uvođenja obaveze ugradnje razdjelnika nikad nije napravila, za razliku od Finske i Švedske, koje su došle do zaključka da bi im to bilo – neisplativo. Pritom, na centralnom grijanju je u Hrvatskoj svega 10 posto potrošača, za razliku od čak 87 posto u Finskoj, ili 70 posto u Švedskoj – puno hladnijim državama koje su zaključile da im razdjelnici ne bi bili ni od kakve korist, dapače.

>>>Škrlec: U slučaju razdjelnika građani nepravedno kažnjeni

Komentari