Vlada je s današnje sjednice uputila nekoliko iznimno značajnih odluka za hrvatsko gospodarstvo. Pronađen je model za privatizaciju riječkog brodogradilišta 3. maj, pokrenut je proces prodaje državnog udjela u HPB-u, ukida se naknada mobilnim operaterima, a i nadopunjene su izmjene Općeg poreznog zakona.
Plan Vlade za spašavanje riječkog 3. maja je slijedeći: u privatizaciju posredno ulaze pulski Uljanik i dvije vrste fondova – fondovi gospodarske suradnje, među kojima je i Questus fond Borsilava Škegre te institucionalni investicijski fondovi. Svi će oni zajednički osnovati tvrtku Sjevernojadranska brodogradilišta, koja preuzeti dio vlasništva nad Uljanikom, dok će se dio dionica ponuditi radnicima i malim dioničarima. Nakon toga bi Uljanik, kao tvrtka u većinskom privatnom vlasništvu, privatizirao riječki 3. maj.
Vlada je raspisala natječaj za savjetnika za prodaju Hrvatske poštanske banke, a u čijem vlasništvu država sudjeluje s 51,46 posto. Linić je kazao kako je HPB mala banka na tržištu koja kamatama ne može konkurirati velikim igračima u bankarskom sektoru. Država je odlučila novac za poticanje gospodarstva uložiti u HBOR, odnosno to je jedina banka koju država želi zadržati u svojom vlasništvu. U nju je, inače, država već uložila 500 milijuna kuna kako bi se stvorio fond za poticanje gospodarstva pod povoljnijim kamatama, a uložit će još toliko.
Novost u Općem poreznom zakonu je povećanje limita za javnu objavu dugova. Tako će građani umjesto 10 tisuća biti javno objavljeni za dug veći od 15 tisuća kuna, obrtnicima se taj limit povećava sa 50 na 100 tisuća kuna, a za pravne osobe on raste sa 100 na 300 tisuća kuna. Također, direktori tvrtki koji bi za poslovanje trebali jamčiti svojom imovinom, činit će to sami, a ne i njihovi bračni drugovi jer su zakonskim izmjenama oni izuzeti, odnosno odredbe se neće odnositi na imovinu njihovih bračnih drugova.
Porez, koji je u visini od 6 posto na prihoda telekomunikacijskih tvrtki uveden u siječnju ove godine, ukida se 1. srpnja. Ministar financija Slavko Linić kazao je da su u više ministarstava vođeni pregovori s predstavnicima teleoperatera koji su im predali investicijske planove, odnosno dali garancije da će dobit reinvestirati u razvoj mreže te uskladiti tarife s onima u EU. Porez teleoperaterima živio je, dakle, manje od pola godine.