Hrvatska

Viceguverner HNB-a: 31,6% duga korporativnog sektora poduzeća ne mogu financirati iz tekućeg poslovanja

Hrvatske banke u posljednjih pet godina razdužile su 70 milijardi kuna i time dug smanjile na 20 milijardi kuna. No, unatoč tome što takvi rezultati djeluju ohrabrujuće, naličje ekspanzivne monetarne politike je vrlo slabo kreditiranje i razduživanje banaka. Ipak, korporativni sektor razdužuje se još sporijim tempom i trenutno je u razmjerno visokom dugu što je direktna posljedica prezaduženosti mnogih domaćih poduzeća, a osobito onih iz područja građevinarstva.

– Gospodarski oporavak je krenuo, hvata tempo usporedivih zemalja, ali akumilirani jaz ostaje. Ocijenjeno je da 31,6% duga korporativnog sektora poduzeća ne mogu financirati iz tekućeg poslovanja, već će se ona izravno ili neizravno pretvoriti u javni dug – rekao je Vedran Šošić, viceguverner Hrvatske narodne banke, objašnjavajući utjecaj promijenjenih okolnosti na monetarnu politiku. Dodao je kako se u uvjetima postojanog rasta depozita i slabe kreditne aktivnosti, banke razdužuju prema inozemstvu. Međutim, imaju 55 milijardi kuna depozita koji drže vani, a mogle bi ga bolje iskoristiti ulaganjem u Hrvatskoj kada se ne bi bojale rizika.

>>>Optimistična prognoza: HNB podigao procjenu gospodarskog rasta u 2016. na 2,8 posto

Viceguverner HNB-a na Ekonomskoj konferenciji ZŠEM-a pokazao je i da su se uvjeti financiranja za domaće sektore nastavili poboljšavati te da se krivulja prinosa za zadiživanje države spušta se na svim ročnostima.

– Povoljna kretanja kreditne ponude i potražnje započela su još 2014. godine kada su banke počele ublažavati kreditne standarde potrošačkih kredita, a potom su nastavljena u 2015. kada je isto učinjeno s kreditima za poduzeća, 2016. sa stambenim kreditima. Zajedno s gospodarskim oporavkom sredinom 2014., raste i potražnja. Domaća kreditna aktivnost se oporavlja uz zamjetan skok kunskog kreditiranja – kazao je Šošić upozorivši da je pitanje koliko će trend kunskih kredita biti održiv u budućnosti. – Ako se rast kredita ubrza, prirast depozita uspori, banke će morati jače reklamirati kunske depozitne kredite, rekao je.

Prema Šošićevim riječima, mala i srednja poduzeća imaju manjak kolaterala, a važan je mehanizam za olakšavanje pristupa poduzeća financiranju je jačanje jamstvenih shema.

2016. u okviru Junckerovog plana HBOR je dobio jamstvo od EIF-a u iznosu od 20 milijuna eura za mala i srednja poduzeća, a potom i jamstvo od 50 milijuna eura od EIB-a za kredite srednje velikim poduzećima i ostalim prioritetnim projektima ukupne vrijednosti od 100 milijuna eura.

Takozvani ‘loši’ krediti padaju pod utjecanjem gospodarskog oporavka i bonitetnih mjera HNB-a za jačanje rezervacija koje su potaknule banke na intenziviranje čišćenja bilanci kroz otpise i prodaje plasmana, a na to se nastavlja otklanjanje fiskalnih barijera otpisu neprihodujućih plasmana u 2017. Očekuje se da će se ove godine prodati ili otpisati 7 milijuna kuna plasmana. Pokrivenost loših kredita povećana je na 60%.

Prema predviđanjima HNB-a, monetarna politika ostat će iznimno akomodativna i u 2017. godini, a nastavit će se tjedne i strukturne repo operacije. Narodna banka i dalje će po potrebi intervenirati na deviznom tržištu pazeći pritom na stabilnost tečaja i očuvanje financijske stabilnosti.

– Ključna promjena u odnosu na 2016. godinu odnosi se na ublažavanje poreznih barijera za čišćenje bilanci. Postoje naznake jačanja jamstvenih shema koje su u Hrvatskoj relativno slabo razvijene, a koje su posebno bitne za srednje i veliko poduzetništvo. Sve navedeno trebalo bi dodatno popraviti uvjete financiranja za sve sektore i potaknuti kreditiranje. Ipak zamašnjak rasta ne može počivati na monetarnoj politici, kad oporavak uhvati maha, postat će jasnija ograničenja koja proizlaze iz potencijalnog rasta – zaključio je Šošić.

Komentari