Hrvatska Preporučeno

Završen IPARD program – isplaćeno 1,01 milijardu kuna 
potpore za 693 projekta

Lider/Hina

Istekom 2016. godine završio je IPARD program u kojem je do kraja prošle godine za 693 projekta isplaćeno 1,016 milijardi kuna potpora, objavilo je u ponedjeljak Ministarstvo poljoprivrede.

IPARD program, odnosno plan za poljoprivredu i ruralni razvoj Hrvatske za razdoblje 2007.-2013., završio je istekom 2016. godine. Riječ je o financijskoj potpori EU namijenjenoj državama koje pretendiraju postati članice kako bi s novim investicijama lakše i brže dosegnule standarde razvijenosti sukladne standardima u ostalim članicama Europske unije, podsjećaju iz Ministarstva.

>>>Općinama i gradovima isplaćeno više od 20 milijuna kuna iz IPARD-a za čistu vodu, kanalizaciju

U spomenutom razdoblju IPARD programa Hrvatskoj je iz blagajne EU na raspolaganje bilo stavljeno 129,9 milijuna eura, uz obvezu da iz nacionalnog proračuna izdvoji dodatnih 42,7 milijuna eura. Na tih 172,6 milijuna eura javnih sredstava bilo je planirano i da potencijalni korisnici/investitori sudjeluju s još 122,6 milijuna eura.

Po podacima Ministarstva poljoprivrede, za sredstva iz IPARD programa (uz udjel potpore od 50 do 100 posto) kandidiralo se 1.338 projekata, procijenjenih na ukupnu vrijednost veću od 3,94 milijarde kuna i uz očekivanu potporu u visini 2,36 milijardi kuna.

Zadovoljeni svi uvjeti

Ugovorena su 722 projekta čija ukupna vrijednost prelazi 1,88 milijardi kuna, odnosno 1,12 milijardi kuna potpore.

Na kraju provedbe IPARD programa, dakle do 31. prosinca 2016. godine, za 693 projekta isplaćeno je 1,016 milijardi kuna potpore, dok njihova ukupna investicijska vrijednost iznosi 1,69 milijardi kuna, navode iz Ministarstva poljoprivrede.

Riječ je o projektima koji su zadovoljili sve uvjete natječaja, a iz Ministarstva kao najčešće pogreške zbog kojih su odbijene prijave na natječaje IPARD programa navode nepotpunu dokumentaciju, nevažeće i nepravomoćne dokumente, nedostavljanje dokaza o legalnosti objekta te razne neregularnosti vezano uz ponude za opće troškove.

Iz Ministarstva kao najčešće pogreške zbog kojih su odbijene prijave na natječaje IPARD programa navode nepotpunu dokumentaciju, nevažeće i nepravomoćne dokumente, nedostavljanje dokaza o legalnosti objekta te razne neregularnosti vezano uz ponude za opće troškove.

Završetkom ugovaranja projekata kroz IPARD program, Hrvatska je 2015. započela s korištenjem Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) u okviru kojega je kroz Program ruralnog razvoja dostupan višestruko veći iznos sredstava namijenjen razvoju hrvatske poljoprivrede i sela.

Taj program se ne odnosi isključivo na poljoprivrednike i unapređenje poljoprivredne proizvodnje, već uključuje i širi spektar korisnika poput jedinica lokalne samouprave koje mogu dobiti novac iz fonda za razminiranje, izgradnju cesta, dječjih vrtića, tržnica, vatrogasnih  domova i sl. kako bi se stanovništvu ruralnih područja osigurali primjereni životni i radni uvjeti.

U odnosu na IPARD u Programu ruralnog razvoja čitav je niz novosti i pogodnosti za poljoprivrednike, kao što su primjerice ukidanje nekih ograničenja, poput kapaciteta i vrste farmi za za uzgoj životinja, omogućava se prijaviteljima da započnu s investicijom odmah nakon prijave projekta na natječaj, cijeli projekt se prijavljuje elektronski kroz AGRONET aplikaciju, uz minimum papirologije, poljoprivrednici imaju mogućnost isplate avansa prije pokretanja investicije (nakon odluke o odobrenju projekta), itd.

Pojednostavljenje postupaka

Tijekom provedbe IPARD-a Hrvatska je imala ograničena sredstva na raspolaganju – godišnje oko 25 milijuna eura, dok iz EPFRR fonda na raspolaganju ima 13 puta veći iznos, oko 337 milijuna eura godišnje.

No, iz Ministarstva pritom ističu kako “činjenica da je u prve dvije godine iskorišteno samo 7 posto raspoloživog iznosa EU potpora vezanih uz Program ruralnog razvoja ukazuje na potrebu pojednostavljenja postupaka za povlačenje novca kako bi se pokrenuo snažniji investicijski ciklus uz otvaranje novih radnih mjesta u ruralnim područjima”.

>>>Tri projekta za ruralni turizam u Istri dobila po pola milijuna kuna iz IPARD-a

“Ideja je da se sustav provedbe što više pojednostavi te da se donese jedinstveni pravilnik koji bi definirao općenita pravila za provedbu svih tipova operacija, podmjera i mjera Programa ruralnog razvoja, a da se detaljna pravila za provedbu specifičnih tipova operacija propisuju u uputama za prijavitelje ili u natječaju, vrlo slično provedbi unutar projekata iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija”, izjavio je ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić.

Time bi se van snage stavili trenutno važeći pravilnici, koji bi se primjenjivali na projekte u provedbi po tim pravilnicima te bi se na taj način izbjegla višemjesečna čekanja na izmjene pravilnika, a pravila provedbe poput načina prijave, rokova, prigovora, nepravilnosti, prihvatljivih i neprihvatljivih izdataka bili bi definirani jednom pa do kraja provedbe, navode iz Ministarstva.

“Prijedlog poboljšanja ide uskoro, a same izmjene uvodit ćemo sukcesivno kako sustav ne bi kolabirao, odnosno, provedba Programa mora ići bez obzira na izmjene sustava”, zaključio je Tolušić.

Komentari