U 2015. godini u Europskoj Uniji odobreno je 2.6 milijuna boravišnih dozvola koje su zatražili građani trećih zemalja po prvi put. Ovo je rekordan broj izdanih dozvola od 2008. godine do danas, te čini povećanje od 12.1% u usporedbi s 2014. godinom. Povećanje u najvećoj mjeri je uzrokovano većim brojem dozvola izdanih po prvi put u svrhu zapošljavanja, kojih je prošle godine bilo 23,5% više u odnosu na 2014.
U Hrvatskoj je izdano ukupno 3. 433 boravišnih dozvola, od toga najveći udio čine dozvole izdane temeljem obiteljskih razloga (53,9%), slijede dozvole izdane u svrhu zapošljavanja ( 23%), dok udio dozvola izdanih u svrhu obrazovanja i ostalih razloga čine svaki sa nešto više od 11%. Najveći udio dozvola izdan je građanima koji dolaze iz susjedne BiH (25,2%) i Srbije (13%), dok iz SAD-a dolazi njih 7,3%
Najviše dozvola izdano je u Ujedinjenom Kraljevstvu i Poljskoj, čiji je udio za Ujedinjeno Kraljevstvo iznosio 24.3% ukupno izdanih dozvola EU, odnosno 20,8% za Poljsku. Slijede ih Francuska (8.7%), Njemačka (7.5%), Španjolska (7.4%) i Italija (6.9%).
Najviše dozvola u svrhu zapošljavanja izdano je u Poljskoj (53% od ukupnog broja dozvola odobrenih u EU), dok je Ujedinjeno Kraljevstvo odobrilo najviše zahtjeva povezanih s obrazovanjem (44%). Što se obiteljskih razloga tiče, najviše takvih dozvola izdano je Njemačkoj (18%), Italiji (15%) i Španjolskoj (14%). U petnaest zemalja članica, najveći broj odobrenja bio je zbog obiteljskih razloga, među kojima je i Hrvatska sa 53,9% od ukupno izdanih dozvola.
Skoro trećina boravišnih dozvola izdana je građanima Ukrajine (19.2%) i SAD-a (10%), slijede Kina, Indija, Sirija i Maroko, svaka s udjelom manjim od 10%
Gospodarske aktivnosti
U 2015. godini, industrija je bila najveća gospodarska aktivnost unutar EU u terminima ukupno proizvedenog outputa. U ukupnoj bruto dodanoj vrijednosti Europske Unije industrija, unatoč trendu opadanja, čini najveći udio s 19,3%, nakon čega slijede javna uprava, obrana, obrazovnje, zdravstvo i socijalna skrb sa 19.1%, te trgovina na veliko i malo, usluge prijevoza, smještaja i prehrane sa 18.9%.
Doprinos ovih gospodarskih aktivnosti mijenjao se tijekom posljednjih 20 godina.
Postotak bruto dodane vrijednosti povećao se u stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima za 2.4 postotna poena (pp). Što se tiče javne uprave, obrane, obrazovanja, zdravstva i socijalnih aktivnosti postotak se povećao za 1.1 pp, te za 1 pp u poslovanju nekretninama. U trgovini na veliko i malo, te uslugama prijevoza, smještaja i prehrane on je ostao gotovo stabilan na razini od otprilike 19%, a nasuprot tome udio industrije se smanjio za 4 postotna poena.
Slični trendovi mogu se uočiti za udjele tih gospodarskih aktivnosti u ukupnoj zaposlenosti. Gotovo polovica zaposlenih u EU koncentrirana je u dvije gospodarske djelatnosti a one su ‘trgovina na veliko i malo, usluge prijevoza, smještaja i hrane‘, te ‘javna uprava, obrana, obrazovanje, zdravstvo i socijalna skrb‘. Nasuprot tome, udio zaposlenih u industriji pao je s 20.9% 1995. na 15.4% 2015.
Udio industrije u ukupnoj bruto dodanoj vrijednosti najveći je u Irskoj (39.1%), slijede Češka sa 32.1% i Mađarska sa 27.8%, dok u Hrvatskoj taj udio iznosi nešto više od 20% čime smo iznad prosjeka EU. Bruto dodana vrijednost industrije najviše se tijekom godina smanjila u Malti za 11.7 pp, Latviji i Ujedninjenom Kraljevstvu (8.9 pp).
U industrijskom sektoru na razini EU udio zaposlenih čini tek 15.4%, a najviše ih imaju Češka, Poljska i Slovenija, svaka sa više od 22% zaposlenih u industriji.