Svijet

Europa mjesečari prema katastrofi nesagledivih razmjera

02690d7ecee944f0ad053605fa4f9ea9.jpg

Eurozona je suočena s gospodarskom katastrofom, ako financijski jače države i središnja banka ne preuzmu veći dio dužničkog tereta tog bloka, upozorili su u srijedu vodeći ekonomisti u svijetu, uključujući dva savjetnika njemačke vlade.

– Vjerujemo da Europa mjesečari prema katastrofi nesagledivih razmjera… osjećaj da je ovo beskonačna kriza, da se domino kockice ruše jedna za drugom, mora biti preokrenut – navodi se u izvješću Instituta za nova gospodarska razmišljanja (Institute for New Economic Thinking – INET), kojega podržava poznati investitor George Soros.
Političari moraju riješiti dva odvojena problema – naslijeđene troškove ‘od početka manjkave konstrukcije’ eurozone i ispraviti strukturu samog bloka, poručuju ekonomisti.
Preporučuju, među ostalim, da se dio duga regije proglasi uzajamnim, čemu se Njemačka opire, i da se stvori nadnacionalni financijski regulator, koji bi imao ovlasti nad nacionalnim regulatornim tijelima.
Ekonomisti, također, pozivaju Europsku središnju banku da postane zajmodavac u krajnjoj nuždi državama koje ispunjavaju proračunske ciljeve, ili da tu ulogu dodijeli stalnom kriznom fondu regije, Europskom stabilizacijskom mehanizmu (ESM), i odobri mu bankarsku licencu.
Europska središnja banka dosad se snažno protivila objema opcijama, no u srijedu je dužnosnik ECB-a Ewald Nowotny kazao da ima argumenata za davanje bankarske licence ESM-u kako bi mu se povećali kapaciteti.
Nowotnyev komentar shvaćen je kao signal da je kriza eurozone ušla u opasnu novu fazu, s obzirom da je sve vjerojatnije da će Španjolska morati zatražiti cjelokupan paket međunarodne pomoći, a ne samo za spašavanje banaka, što je već učinila.
Ponovno zabrinjava i Grčka, jer je sve jasnije da neće uspjeti ostvariti ciljeve dogovorene kada su joj odobrena dva paketa međunarodne pomoći, što bi je moglo navesti na napuštanje eurozone.
Iako su europski čelnici prepoznali potrebu za kolektivnim odgovorom, INET poručuje da se dosad nisu uspjeli dogovoriti oko plana koji bi djelovao uvjerljivo ulagačima na tržištima i odgovorio na javne potrebe. Dogovori europskih čelnika na dva summita posljednjih mjeseci nisu otišli dovoljno daleko, poručuje INET.
„Rješavanje sadašnje krize je win-win izbor i za države vjerovnike i za dužnike, no nedostatak povjerenja između njih sprječava ih da dođu do obostrano korisnih rješenja”, navodi 17 ekonomista koji su potpisali izvješće, uključujući savjetnike njemačke vlade Larsa Felda i Petera Bofingera, i koji preporučuju donošenje hitnih kratkoročnih mjera.
Kao što bi trebale proglasiti dio dugova uzajamnima, pri čemu bi se ECB trebala obvezati na veće kupovine državnih dugova, zemlje s fiskalnim suficitom trebale bi poduprijeti potražnju diljem eurozone, poručuje INET.
Međutim, svaki daljnji korak prema podjeli tereta državnih dugova vjerojatno bi naišao na oštar otpor Berlina, koji najviše pridonosi postojećim kriznim fondovima eurozone i koji je suočen s teškim udarcem, ako Atena ne ispuni svoje dužničke obveze.
Ako Grčka bankrotira i napusti eurozonu, Njemačka može očekivati gubitak i do 82 milijarde eura, a ako insolventna Grčka i dalje ostane unutar tog bloka, Njemačku će to koštati 89 milijardi eura, procijenio je nedavno njemački Ifo ekonomski institut.

Komentari