Komisija je ovaj tjedan objavila izvješće o digitalnom napretku u Europskoj uniji, koje je sasvim očekivano pokazalo da postoje velike razlike u stupnjevima razvoja između članica, a raspored na tablici jednako tako ne iznenađuje. Dok su nordijske zemlje ujedno među najnaprednijima na svijetu, druge su daleko iza. Izvješće o digitalnom napretku (EDPR) analiziralo je pet aspekata, koji uključuju dostupnost, digitalne vještine, korištenje internetom, integriranost digitalne tehnologije u poslovanje i digitalne javne usluge.
Manji su sporiji
Na razini Unije 22 posto kućanstava ima internet brži od 30 Mbps, 71 posto ima širokopojasni internet, samo osam posto kućanstava pretplaćeno je na minimalno 100 Mbps, a 69 posto kućanstava ima barem jednu mobilnu internetsku vezu. Visokih 76 posto građana Unije koristi se internetom redovito, ali zato 45 posto nema osnovne digitalne vještine, a IT profesionalaca nedostaje u mnogim članicama. Korištenje internetom kao distributivnim kanalom još uvijek je na niskim razinama, 16,7 posto kompanija prodaje preko mreže svih mreža, ali je uočljiva rastuća i velika razlika između velikih i malih, potonjih je samo 7,5 posto prodavalo robu prekogranično preko interneta, a to je činilo 23 posto velikih. I broj građana koji naručuju putem interneta sporo raste, sada je na 53 posto, što je rast od 13 posto u pet godina. Što se tiče dostupnosti javnih usluga na internetu, stvari izgledaju sve bolje i veći je problem visok broj onih koji se ne žele koristiti internetom u te svrhe (52 posto) potaknuti na promjenu preferencija i navika.
Poraz u javnim uslugama
Hrvatska, nije iznenađenje, stoji uglavnom loše. U dostupnosti je na europskom dnu s cijelih 30 posto kućanstava koja nisu pretplaćena na širokopojasni internet. U pogledu naprednijih tehnologija, odnosno bržeg interneta, podaci su još porazniji. Pristup nove generacije (obično obuhvaća download od minimalno 30 Mbps) dostupan je za 52 posto kućanstava (EU-prosjek je 71 posto), ali ga ima samo 2,8 posto kućanstava (prosjek je 30 posto). Broj korisnika interneta povećao se na 66 posto, ali daleko je od prosjeka EU (76 posto). Preko interneta naručivalo je 44 posto Hrvata, daleko od europskih 69 posto. U pogledu integriranosti digitalne tehnologije u poslovanje, podaci su daleko bolji, općenito Hrvatska prati prosjek EU ili ga i nadilazi ovisno o kategoriji. Gotovo petina malih i srednjih poduzeća prodaje na internetu, od čega 8,9 posto prodaje prekogranično, što prebacuje prosjek EU (7,5 posto). U posljednjoj disciplini javnih usluga na internetu Hrvatska je opet svoja na svome, s rezultatom 0,41 na 23. je mjestu u EU, ali se rejting popravlja i napredak je očit.