Od svih političkih zbivanja koja nas očekuju u prvom tromjesečju ove godine, a među kojima su predsjednički izbori u Njemačkoj 12. veljače i opći izbori u Nizozemskoj 15. ožujka, britansko aktiviranje Članka 50 krajem ožujka zasigurno predstavlja najveći izazov. Razlog je, naime, ekonomska povezanost Velike Britanije s eurozonom, s globalnim udjelom u BDP-u od 3,9 posto gledano u dolarima, odnosno 15,7 posto u eurima, ističe Christopher Dembik, rukovoditelj makro analiza u Saxo banci u svojim redovitim kvartalnim projekcijama.
Najvidljivija posljedica Brexita do sada je bila deprecijacija funte, iako se ne smije zanemariti ni utjecaj britanskog deficita.
Najvidljivija posljedica Brexita do sada je bila deprecijacija funte, iako se ne smije zanemariti ni utjecaj britanskog deficita koji iznosi blizu sedam posto BDP-a. Naime, od izglasavanja Brexita 23. lipnja 2016., vrijednost funte se smanjila za gotovo 17 posto u odnosu na dolar, a 9,3 posto u odnosu na euro. Padajući trend se odvio u dvije faze, objašnjava C. Dembik i nastavlja da je prva bila uoči referenduma, a druga nakon govora premijerke Therese May na kongresu Konzervativne stranke 30. rujna gdje je jasno dala do znanja da će zagovarati oštar proces izlaska Velike Britanije iz EU-a.
Blagi populizam Therese May
Iako je prerano govoriti o pojavi nove političke filozofije u Velikoj Britaniji, vidi se da je Theresa May detaljno analizirala razloge pobjede i glasača koji su željeli izaći iz EU-a, kao i to da je već počela pripremati i moguća rješenja koja će dorađivati u narednim mjesecima. Za razliku od njezinih prethodnika koji su zagovarali minimalni utjecaj države, komentira Dembik, za Theresu May država predstavlja rješenje, a ne problem, i dodaje da država treba imati tri cilja.
>>>Brexit je događaj godine u EU, no još nitko ne zna kako će se izvesti
Prvi cilj je smanjenje financijske i zemljopisne nejednakosti, koja je zadnjih godina toliko porasla da je udio prihoda onih najbogatijih jedan posto porastao na 14 posto, na razinu gdje je bio prije 80 godina, naspram najniže povijesne razine od šest posto koju je imao sedamdesetih godina 20. stoljeća. Zatim, ekonomija mora biti ispravno regulirana tako da se smanji egoistično ponašanje koje je dovelo do financijske krize 2008. godine, i naposljetku, usmjeravanje javnog novca mora služiti kao tampon zona od šokantnih odluka, kao što je to proces izlaska iz EU-a. Taj ekonomski program koji zagovara moralni kapitalizam, ostavština je Nevillea Chamberlaina i Franklina Roosevelta, pojašnjava Dembik.
Tri glavna ekonomska izazova za Veliku Britaniju
Velika su očekivanja od Therese May, no prerano je za bilo kakvo procjenjivanje njezinih odluka, s obzirom da još uvijek nije imala priliku išta značajno pokazati. Njezina namjera pokretanja procesa izlaska iz EU-a što je prije moguće, znači da će Velika Britanija do 2019. morati u potpunosti promijeniti svoju strukturu gospodarstva, a to je prekratak vremenski rok, smatra C. Dembik.
Velika su očekivanja od Therese May, no prerano je za bilo kakvo procjenjivanje njezinih odluka.
Dodaje da se britansko gospodarstvo nalazi pred najzahtjevnijim razdobljem još od Drugog svjetskog rata, a tri su najznačajnija ekonomska problema koja Veliku Britaniju čekaju u 2017.:
1) Inflatorni val. Niži tečaj funte koji će još neko vrijeme pratiti britansko gospodarstvo, vodit će ka većoj inflaciji kroz uvoz robe i kapitala (predviđanja pokazuju 2,4 posto u 2017. i 2,5 posto u 2018.) što će utjecati na kupovnu moć domaćinstava. Rast plaća do sada je poništavao utjecaj inflacije, ali ako se ostvare projekcije za 2017., to više neće biti dovoljno. Bez obzira na lokalnu proizvodnju koja će zamijeniti robu iz uvoza, teško da će to biti dovoljno za dovoljnu kupovnu moć građana;
2) Zabrinutost oko plaća. Visoka stopa zaposlenosti u normalnim gospodarskim ciklusima znači više plaće, no to neće biti slučaj u Velikoj Britaniji s obzirom da će britanske tvrtke morati odgoditi zapošljavanje zbog nesigurnih gospodarskih uvjeta. Naime, aktualiziranje Članka 50 bi za posljedicu moglo imati značajan psihološki učinak na britanske firme koje će naposljetku prestati zapošljavati.
3) Konkurentnost britanskog gospodarstva na kocki. U teoriji bi deprecijacija funte trebala pomoći britanskom gospodarstvu u nesigurnom prijelaznom razdoblju, no benefiti će biti vrlo ograničeni zbog male cjenovne elastičnosti britanskog izvoza. Iako bi manji korporativni porezi mogli potaknuti britanske firme na kratkoročna ulaganja, za ozbiljniji napredak Britanija mora provesti reindustrijalizaciju, ako s EU-om ne uspije postići dobar dogovor o suradnji, nakon napuštanja Unije.
Srednja i istočna Europa najbolji je britanski saveznik
Tijekom pregovora s EU-om, Velika Britanija će se zasigurno suočiti s nepopustljivošću mnogih zemalja, posebno Francuske, iako bi sadašnja francuska vlada mogla imati manji utjecaj na europskoj razini, s obzirom na predstojeće predsjedničke izbore. Na prvi se pogled čini da je odnos snaga povoljniji za EU, s obzirom da europski izvoz u Veliku Britaniju iznosi samo tri posto europskog BDP-a, dok britanski izvoz u EU predstavlja oko 13 posto britanskog BDP-a. Međutim, nastavlja Dembik, treba uzeti u obzir da će Theresa May moći računati na podršku zemalja srednje i istočne Europe, a one će se pak u prvom tromjesečju suočiti s dva značajna problema.
>>>Zahvaljujući Trumpu i Brexitu cijena investicijskog zlata i dalje raste
Prvi se odnosi na jačanje dolara, što zapravo ne predstavlja značajan rizik za regiju. Štoviše, ukupan je dug denominiran u dolarima kao udio u BDP-u poprilično nizak, naglašava C. Dembik i dodaje da su riziku najizloženije Poljska i Češka čiji udio iznosi otprilike deset posto BDP-a. Ipak, nastavlja Dembik, i to nije tako puno, ako se pogleda primjerice Turska s oko 25 posto udjela u BDP-u.
Drugi je pak problem vezan za gospodarski utjecaj koji bi Brexit mogao imati na tu regiju, pri čemu se najviše britanskih ulaganja slijeva u Češku i Slovačku, pa bi, u slučaju Brexita, te države osjetile drastične posljedice. Odluka o Brexitu do sada nije značajno utjecala na tijek ulaganja, komentira Dembik i za primjer daje izgradnju nove tvornice Jaguar Land Rovera u zapadnoj Slovačkoj, koja bi s proizvodnjom trebala započeti u 2018. i snažno doprinijeti rastu BDP-a i zapošljavanja.
U srednjoročnom će razdoblju doći do neizvjesnosti vezane za opstanak britanskih tvrtki u regiji.
Ipak, u srednjoročnom će razdoblju doći do neizvjesnosti vezane za opstanak britanskih tvrtki u regiji. Primjerice, trenutno više od 300 britanskih tvrtki posluje u Češkoj, kao središtu za sve ostale susjedne zemlje. Ta ekonomska zavisnost, naglašava C. Dembik, predstavlja ključnu prednost za britansku Vladu koja bi naposljetku mogla dobiti podršku zemalja CEE regije tijekom pregovaračkog procesa, primjerice onog vezanog za takozvane putovnice za financijske tvrtke registrirane u Velikoj Britaniji, u zamjenu za očuvanje britanskih ulaganja.
S jedne strane, britanska diplomacija nije morala dogovoriti ni jedan veći trgovinski sporazum još od 1973. godine, pa u ovom trenutku ni nema timove koji bi to mogli odraditi. No, Velikoj Britaniji dobro ide ona ‘zavadi, pa vladaj‘, a to pruža nadu da bi, u slučaju Brexita koji je još daleko od konačnog rješenja, mogla isposlovati značajne ustupke od savezničkih europskih zemalja te proći bolje od očekivanog, poručuje rukovoditelj makro analiza u Saxo banci.
>>>Hrvatska treba postati lovac na kapital koji bježi od Brexita