Inovacije niču diljem Afrike u različitim sektorima – od edukacije i bankarstva do poljoprivrede.
- To je najbolja vrsta inovativnosti. Cilj je rješavanje problema, a uzrok je nužnost. – kaže Toby Shapshack, urednik i izdavač časopisa Stuff za tržište Južnoafričke Republike.
Ovaj tekst pokušat će prikazati glavne tehnološke trendove i izazove Afrike, kontinenta koji broji 1.1 milijardu stanovnika i 54 nacije.
Mobiteli
Ne možemo razgovarati o Africi bez da spomenemo mobitele. Većina inovacija vrti se oko mobilnih uređaja i wireless tehnologije na ovaj ili onaj način. Nije teško razumjeti zašto. Instaliranje klasičnih infrastruktura za fiksnu telefoniju ne bi imalo smisla na ovom ogromnom, rijetko naseljenom području u kojem je ponekad teško doći do dijela teritorija.
Mobilni uređaju, posebno oni jeftini kao što su Nokia 1100 i Samsung E250, nude dovoljno funkcionalnosti i baterije dužeg vijeka.
Na kontinentu gdje je električna struja i dalje nestabilna, pogotovo u zonama izvan grada, dugovječna baterija i aplikacije koje su štedljive što se struje tiče, ključ su uspjeha. To je razloga zašto je toliko mobilnih usluga u Africi koncentrirano oko SMS-a.
Pristup informacijama znači moć, a prije pojave mobilnih uređaja, pristup informacijama bio je ograničen za milijune Afrikanaca.
Ipak, procjenjuje se da će do kraja ove godine više od 600 milijuna ljudi – 56 posto populacije – posjedovati mobilni uređaj. Neki analitičari predviđaju čak 80 posto.Ako dodatno uzmemo u obzir da je taj postotak 2000. godine iznosio jedan posto, rast se čini još nevjerojatnijim. Danas je u Africi 35 mobilnih operatera koji marljivo šire svoje baze kako bi poboljšali prostornu pokrivenost signala, a stranim kompanijama postaje jasno da je Afrika postala dobra tržišna prilika
- Velike multinacionalne kompanije traže načine da pristupe svojim potrošačima i zaposlenicima u Africi putem mobilnih kanala te na Južnoafričku Republiku gledaju kao na put prema ostatku kontinenta. – kaže Tielman Botha, predstavnik tvrtke Accenture Mobility za Južnoafričku Republiku.
M-bankarstvo
Iako dvije trećine mobilnih uređaja mogu loviti 2G mrežu, a ne 3G ili 4G, doseg ovih mobilnih uređaja zapravo je impresivan. Bilo da je riječ o farmerima koji dolaze do informacija o cijenama dobara na lokalnim tržištima kako bi izbjegli prevare posrednika ili sestrama, doktorima i pacijentima koji imaju uvid u medicinske podatke, mobiteli i wireless uređaji polako transformiraju živote.
Ipak, mobiteli su zapravo tek u formi platforme za plaćanje doživjeli procvat u Africi. Mobilni platežni sustav Vodafona i Safaricoma, M-Pesa, koji je na tržište izašao 2007. godine, danas barata s otprilike 1,15 bilijardi kenijskih šilinga godišnje, što je 35 posto kenijskog BDP-a.M-Pesa se sad širi diljem Afrike, a krenuo je i u Indiji, Afganistanu i Rumunjskoj, dok drugi operateri imaju vlastite platforme za mobilno bankarstvo.
Afrikanci danas preko mobitela mogu plaćati solarno osvjetljenje, vodu, namirnice i brojne druge usluge, primati kredite i obavljati osobne transakcije. Osim toga, takvi platežni sustavi ostavljaju digitalni trag pa su koristan alat vladama koje se pokušavaju boriti protiv utaja poreza ili tvrtkama koje se bore s prevarama.
Internet za sve?
Prema podacima tamošnjeg Ministarstva komunikacijskih tehnologija, u Nigeriji, zemlji koja je vodeća po broju stanovnika, oko 42 posto stanovništva ima pristup nekom obliku interneta.
Međutim, budući da širokopojasna veza može koštati i do 30 posto tamošnjeg kućnog budžeta, a polovica stanovništva t države živi u nepovezanim ruralnim područjima, uzlet brzog interneta je razumljivo spor.Ombola Johnson iz Ministarstva komunikacijskih tehnologija vjeruje da je ICT tehnologija četvrti stup nigerijskog gospodarstva, koji ima učešće od 7,8 posto u BDP-u.
Mobilni operateri kao što je Unitel iz Angole, pokušavaju na tržište progurati brzu mobilnu internetsku vezu, ali to zahtijeva skupe smartphone i tablete.Stoga inicijativa Microsoft 4Africa pokušava pronaći druge načine kako da dovede širokopojasni internet u ruralne i nepovezane zajednice. Koriste neupotrijebljene dijelove wireless spektra koju se obično koriste za televizije kako bi doveli Internet u ta područja.
Nesrazmjer znanja i vještina
Nedostatak brzog interneta je jedan problem, ali manjak vještina i problematičan obrazovni sustav je drugi set problema.
Njideka Harry, predsjednik Youth for Technology fondacije, objašnjava da je problem u nesrazmjeru znanja i vještina koje nudi obrazovni kadar i potreba poslodavaca.- Mi vjerujemo da je pristup tehnologiji temeljno ljudsko pravo koje bi trebalo biti dostupno i koje bi si mogli priuštiti svi ljudi na svijetu. – kaže on.
Prema podacima UNESCO-a, oko 21 milijun afričke djece ne ide u škole. U Srednjoafričkoj Republici broj učenika u jednoj učionici zna dosegnuti brojku od 86, u nekim školama nema vode, struje ili sanitarija. Često nema udžbenika ili kvalificiranih predavača.
Iako se čini da online tehnologija ima kapacitet za rješavanje nekih od navedenih problema – elektronske knjižnice ili digitalni udžbenici – online ispiti će biti mogući tek pojavom brzog interneta.
‘Made in Africa‘Jednom kada povezanost postane sveprisutna, mladi ljudi morat će naučiti kako koristiti tehnologiju i razumjeti njezine potencijale, objašnjava Harry. Njezina akademija uči mlade ljude tehnologiji, poduzetništvu i životnim vještinama te mogućnost za transformaciju ‘Aid to Africa‘ u ‘Made in Africa‘ vidi u 3D printanju.
- Tehnologija omogućava ljudima da kreiraju, snimaju i uređuju vlastiti sadržaj i šire ga putem Facebooka ili Twittera. – objašnjava Chichi Nwoko, direktorica tvrtke Hey What‘s On?, smještene u Lagosu i New Yorku.Ona vjeruje da domaće afričke tvrtke kao što su Jumia, Konga i Iroko TV postaju konkurenvija globalnim brendovima kao što je Amazon ili Netflix.
Za Afriku je, čini se, nužnost majka inovacija, ali tehnologija je u tom slučaju zasigurno otac.