Sudeći prema ljetnom izdanju Pregleda zapošljavanja i socijalne situacije koji Komisija objavljuje kvartalno, kronični problem europske ekonomije pokazuje znakove trajnijeg oporavka. Broj zaposlenih građana Europske unije povećao se za čak tri milijuna u odnosu na godinu dana prije, a dugotrajna nezaposlenost smanjila se za 0,6 posto i sada predstavlja 4,3 posto ukupne radne snage. Štoviše, ovo je prvi put od izbijanja krize da je dugotrajna nezaposlenost pala snažnije od kratkotrajne nezaposlenosti (manje od dvije godine). Što je još važnije, ističe se u sižeu izvješća, nezaposlenost među mladima, posebno neugodna boljka za europske vlade, pala je osjetno u zemljama koje su bile najviše pogođene krizom.
Stvari idu nabolje
S druge strane, da se uopće spominje kriza kao referentna točka nešto govori o uspješnosti Europe u borbi s njezinim posljedicama, stvari barem idu nabolje. Izjava povjerenice za zapošljavanje, socijalna pitanja, vještine i mobilnost radnika Marianne Thyssen izvrsno ilustrira dvojakost predstavljenih podataka. – Ovi pozitivni pokazatelji pokazuju da se napori u smjeru stvaranja radnih mjesta i borbe protiv nezaposlenosti na europskoj i nacionalnoj razini počinju isplaćivati – rekla je Thyssen. Trebalo je, naime, samo osam godina da rad donese opipljive plodove, premda su rezultati i dalje polovični. Ipak, pregled pokazuje da, usprkos poboljšanju u stopi dugoročne nezaposlenosti, ostaje izazov dopiranja do onih koji su najdalje od tržišta rada. Primjerice, za NEETse (mladi koji se ne školuju, nisu zaposleni, ne usavršavaju se i ne traže aktivno posao) nema previše promjene, kako na razini EU, tako i na nacionalnoj razini.
Presporo u Hrvatskoj
– Nadam se da ćemo zajedno s državama članicama što je brže moguće pokrenuti inicijative poput Preporuke za dugotrajnu nezaposlenost i Agende za nove vještine – dodala je povjerenica. Pregled za Hrvatsku pokazuje vrlo zorno dubinu pada od 2008. naovamo, zaposlenost u najnovijoj članici zaronila je s 8,8 posto u posljednjem kvartalu kobne 2008. na 15,6 posto u četvrtom kvartalu prošle godine. Isto tako, postotak onih u kategoriji ‘obeshrabreni‘ u Hrvatskoj je iznosio 8,8 posto u posljednjem kvartalu prošle godine, manje samo od Italije (13,3 posto), a dugotrajno nezaposlenih bilo je 10,1 posto. Viši je postotak zabilježen samo u Španjolskoj (10,5 posto) i Grčkoj (18,1 posto).