Forum poljskih i hrvatskih regija susret je poljskih i hrvatskih gospodarstvenika i predstavnika regionalne samouprave koji već petu godinu zaredom organiziraju Hrvatska zajednica županija i Saveza vojvodstava Republike Poljske, a ove godine susret će se održati u Dubrovniku od 10. do 12. svibnja.
Ususret forumu predsjednik Saveza vojvodstava Poljske Olgierd Geblewicz govori o gospodarskom razvoju Poljske od ulaska u EU, povlačenju sredstava iz fondova i poticanju poduzetništva.
Savez vojvodstava Republike Poljske osnovan je 2002. godine. Koje su glavne smjernice rada Saveza? Koliko su se one promijenile od ulaska Poljske u Europsku uniju?
Savez vojvodstava Republike Poljske djeluje u smjeru razvoja jakog i svjesnog građanskog društva na svim razinama poljske teritorijalne samouprave – općinama, kotarima i vojvodstvima. Osnovan prije četrnaest godina, Savez je udruženje svih poljskih vojvodstava čiji je cilj podržavanje ideje teritorijalne samouprave, zaštita zajedničkih interesa i poticanje društveno-gospodarskog razvoja vojvodstava. Zastupamo interese vojvodstava na državnoj i međunarodnoj razini iniciranjem i davanjem mišljenja o zakonskim aktima koje se odnose na teritorijalnu samoupravu i podržavanjem inicijativa usmjerenih na decentralizaciju ovlasti i učinkovito korištenje sredstava za razvoj regija.
Nama iznimno važna aktivnost svakako je je razmjena iskustava o zadaćama vojvodstava i državne uprave te pokretanje zajedničkih inicijativa koje bi pozitivno utjecale na građane i društveno-gospodarski razvoj vojvodstava. Naglasak stavljamo i na odnos sa samoupravama drugih zemalja. Zbog toga uspostavljamo međunarodne kontakte, znanstvenu i kulturnu razmjenu. U takve aktivnosti na razini regija uključena su pojedina vojvodstva, kao i Savez u cijelosti.
Međunarodna suradnja prisutna je u Savezu od trenutka njegovog osnivanja, ali najviše aktivnosti zabilježeno je nakon ulaska Poljske u Europsku uniju, 1. svibnja 2004. godine. Otkad je Poljska postala članica EU-a, ubrzao se i razvoj regija. Iskoristili smo velike mogućnosti koje su nam pružili EU fondovi što je utjecalo i na društveno-gospodarsku situaciju zemlje te vidljiv civilizacijski napredak.
Poljska je poznata po odličnom korištenju sredstava iz fondova Europske unije. Koliko je regionalna samouprava podigla standard svojih građana korištenjem tih sredstava?
S jedne strane standard života građana ovisi o njihovom bogatstvu, a s druge strane na njega sigurno utječe razina infrastrukture i javne usluge koje pružaju regije.
Europski fondovi vidljivo su utjecali na brzi razvoj u gotovo svim područjima života građana. Čak ako i oni nisu toga svjesni, svaki dan koriste prednosti europskih sredstava: kada se voze po moderniziranoj cesti, putuju u modernim vlakovima, liječe se uz pomoć modernih alata i uređaja, piju čistu vodu iz novog sustava za pročišćavanje, šalju svoje dijete u moderniziranu sportsku dvoranu ili na fakultete u kojima su dostupni moderni laboratoriji.
Primjerice, kada smo u prošloj financijskoj perspektivi pripremali regionalni operativni program, kao primarni cilj u Zachodniopomorskoj regiji definirali smo razvoj vojvodstva usmjeren na jačanje konkurentnosti gospodarstva, prostorne i društvene kohezije te porast standarda života građana. Dosadašnje makroekonomske analize pokazuju da je utjecaj regionalnog operativnog programa Zachodniopomorkog vojvodstva na BDP u 2015. godini iznosio 3,73 posto, a broj novootvorenih radnih mjesta dosegao je brojku od 14.070.
Želio bih dodati da je, u okviru tog programa, u Zachodniopomorskoj regiji izgrađeno ili modernizirano preko 360 kilometara cesta, 203 kilometra željezničkih pruga, preuređeno je 14 bolnica. Postoji puno podataka ovog tipa. Ne možemo zaboraviti njihov utjecaj na naš život. Ovo su rezultati korištenja europskih fondova koji su vidljivi u cijeloj Poljskoj.
Neke poljske regije poznate su po uspješnom upravljanju i revitalizaciji napuštenih industrijskih i gospodarskih objekata. Možete li izdvojiti jedan primjer revitalizacije takvih kompleksa koje je Poljska naslijedila?
I ovdje su europski fondovi bili od koristi. U prošloj financijskoj perspektivi moguće je bilo realizirati projekte revitalizacije gradskog prostora u okviru inicijative JESSICA. U Poljskoj je ova inicijativa bila implementirana u pet vojvodstava: Wielkopolskom, Zachodniopomorskom, Šleskom, Pomorskom te Mazowieckom.
U regiji iz koje dolazim proveden je kompleksan program modernizacije, preuređenja javnog prostora, revalorizacije, zaštite i revitalizacije napuštenih industrijskih i vojnih objekata, uključujući i njihovo okruženje. Provedeno je 17 projekata, ukupna vrijednost kredita koji smo dobili iznosila je preko 35 milijuna eura, a ukupna vrijednost projekata skoro 171 milijun eura.
Meni najdraži projekt je renovacija i adaptacija napuštene povijesne zgrade Stare klaonice koja se nalazi u srcu grada Szczecina na rijeci Odri. Danas se u tom objektu provodi gospodarska, društvena i kulturna djelatnost, zgrada je puna života i jedna je od najpopularnijih lokacija o kojoj govore građani Szczecina. Može se reći da je društvu vraćeno mjesto za koje se činilo da ga je nemoguće obnoviti zbog ogromne degradacije. Činilo se da je propalo, izbrisano s gradske karte, da će postojati jedino u povijesnim dokumentima.
U gospodarskom smislu cijenim projekt revitalizacije industrijskih funkcija gradskih terena u jednom od industrijskih kvartova Szczecina gdje smo izgradili tvornicu papira i kartonske ambalaže. Zahvaljujući ulaganjima, tvrtka je zaposlila sto novih radnika. Projekti ovog tipa provodili su se u pet poljskih vojvodstava. Svi oživljavaju zaboravljena, uništena mjesta, nadovezuju se na svoju povijest, aktiviraju lokalno društvo, omogućuju nove inicijative i nove priče revitaliziranih objekata.
Koncept specijalnih ekonomskih zona u Poljskoj vrlo je zanimljiv za primjenu u Hrvatskoj. Koja je svrha takvih zona i koje su pogodnosti za ulagače? Je li porastao broj ulaganja u poljskim regijama?
Specijalne ekonomske zone (SEZ) osnovane su u Poljskoj prije dvadeset godina, pogotovo radi ubrzanja gospodarskog razvoja regija, uređenja zemljišta i postindustrijske infrastrukture te stvaranja novih radnih mjesta. Brzo se pokazalo da su one vrlo učinkovit alat za podupiranje poljskih i stranih investicija. Zone su postale pokretač promjena i modernizacije poljskog gospodarstva.
Činjenica da je poljsko gospodarstvo jedno od najbrže rastućih u Europskoj uniji u velikoj mjeri je rezultat osnivanja specijalnih ekonomskih zona. Zahvaljujući investicijama na području SEZ-a, stvoreno je nekoliko stotina tisuća novih radnih mjesta, uložilo se milijarde zlota. Ograničena je nezaposlenost u gospodarski slabije razvijenim regijama, osobito u dijelovima zemlje koji su najjače osjetili negativne nuspojave gospodarske tranzicije nakon raspada komunizma.
Postojanje SEZ-ova u velikoj je mjeri omogućilo revitalizaciju i uređenje ogromnih postindustrijskih površina koje nisu bile u uporabi nakon vala pada tvornica početkom devedesetih godina. Statistike broja otvorenih radnih mjesta i ukupna vrijednost ulaganja nisu dovoljni pokazatelji da bi se u potpunosti prikazao rezultat koji smo postigli zahvaljujući postojanjem takvih zona.
Dobri uvjeti poslovanja u zonama privukli su brojne investitore iz sektora visoke tehnologije, u tome i tvrtke koje se nalaze u krugu svjetskih lidera. Njihova prisutnost stvara ogromno tržište za lokalne dostavljače i podizvođače, a zahvaljujući tome moguća je razmjena know-how i razvoj inovacijskih, visoko specijalističkih gospodarskih grana u Poljskoj.
U zonama za koje većina ljudi smatra da u njima funkcioniraju samo velike međunarodne kompanije većina korisnika su mala i srednja poduzeća. Također, suprotno stereotipima, u zonama odlično posluju poljski poduzetnici. Gotovo 20 posto uloženog kapitala u zonama u 2013. godini dolazi iz Poljske, 15 posto je njemački kapital, a 12 posto američki.
Ovo nisu samo mjesta gdje se ne plaća porez, gdje tvrtke s vanjskim kapitalom dobivaju povlastice, već su i odlična mjesta za razvoj domaćeg biznisa. Skupine tvrtki koje djeluju u sličnim sektorima postale su prirodna podloga za osnivanje klastera. Puno zona se specijaliziralo po pojedinim sektorima.
Bitan element poljskog poduzetništva postali su i znanstveno-tehnološki parkovi. Oni djeluju na granici između biznisa i znanstveno-istraživačke zone i predstavljaju alat za difuziju moderne tehnologije. Suradnja između parka i zone je prirodna simbioza između subjekata. U 2013. godini poljska vlada je produžila funkcioniranje specijalnih ekonomskih zona za sljedećih deset godina – do 2026. godine.
Na koji način poljska regionalna samouprava podržava malo i srednje poduzetništvo?
Ponovno ću koristiti primjer Zachodniopomorske regije. Preko 99 posto poduzeća iz Zachodniopomorske regije su mikro, mala i srednja poduzeća koja često nisu u stanju samostalno pratiti tempo gospodarskih promjena i nemaju odgovarajuće kapacitete da bi samostalno konkurirale na globalnom tržištu na kojem dominantnu ulogu ima inovacija.
Zbog toga je od ukupnog iznosa od 1,6 milijardi eura za Regionalni operativni program Zachodniopomorskog vojvodstva za razdoblje 2014.-2020. više od 340 milijuna eura rezervirano za razvoj gospodarskog sektora. Tim sredstvima jačat će se razina inovativnosti i konkurentnosti gospodarstva regije, zahvaljujući korištenju regionalnog potencijala te inteligentne specijalizacije. Zahvaljujući podršci u okviru inicijative JEREMIE, koju je Zachodniopomorsko vojvodstvo prvo uvelo, mladi poduzetnici bez radnog iskustva imaju pristup većem broju financijskih instrumenata i povoljnijim uvjetima. Njihova prednost je u velikoj fleksibilnosti koja podrazumijeva produženu odgodu plaćanja kredita ili produženo razdoblje plaćanja za start-up poduzeća.
Sve je ovo posljedica politika Samouprave vojvodstva. Dobivanje sredstava za vođenje djelatnosti samo je polovica uspjeha, pogotovo u slučaju mladih poduzetnika. Za vođenje djelatnosti neophodno je izabrati pravi model biznisa, učinkovito upravljati tvrtkom i jednako tako izabrati alat za promociju.
Ono na čemu moramo još raditi jačanje je dijaloga između znanstvenih krugova i poduzetnika. Neophodne su aktivnosti kojima će obje strane jačati strateško razmišljanje u traženju novih inovativnih rješenja, pogotovo u okviru razvoja gospodarstva i regije. Ovo su dugoročne aktivnosti, zasnovane na dobro zamišljenoj strategiji.
Svaka regija, koja želi jačati ovaj sektor, mora graditi vlastitu strategiju koja će uzeti u obzir specifičnost regije, njezin potencijal, ali i rizik. Samouprave vojvodstava – ako su svjesne svojih jakih i slabijih strana – najefikasnije su u stvaranju dobrih uvjeta za rad malih i srednjih poduzeća.