U povodu Međunarodnog dana mladih, koji se obilježavao prošli petak, 12. kolovoza, Eurostat, glavni ured za statistiku Europske unije, objavio je podatke posljednjeg istraživanja koji bi trebali dati konačne odgovore na pitanja koliki je postotak mladih u Europi uistinu nezaposlen, koje države članice najmanje, a koje najviše pogoduju mladim ljudima… U Europskoj uniji u ovome trenutku živi gotovo 90 milijuna ljudi u dobi od 15 do 29, što predstavlja 17% stanovništva. Riječ je o iznimno raznolikoj skupini, gdje razina obrazovanja pojedinaca, kao i stupanj zapošljavanja znatno variraju između država članica. Zabrinjavajuće je da postotak mladih ljudi koji se ne školuju i nezaposleni su proporcionalno raste s ispitanom dobnom skupinom. Postotak takvih osoba kod skupine 15-19 godina iznosi 6,3 posto, a utrostručio se kod skupine od 20 do 24 godine starost. Kod one posljednje starosne skupine, od 25 do 29 godina, čak jedna od pet mladih osoba nije zaposlena niti se obrazuje.
Hrvatska u vrhu
Promatramo li samo drugu spomenutu starosnu skupinu, na kojoj je bio i najveći fokus istraživanja, Hrvatska je nažalost u vrhu prema broju mladih osoba koje nisu zaposlene, niti se bave nekom vrstom edukacije. Italija je prva na toj neslavnoj ljestvici s čak 31,1 posto takvih osoba, slijedi Grčka (26,1) te Hrvatska na trećem mjestu (24,2). Zatim su tu Rumunjska i Bugarska te Španjolska i Cipar. S obzirom na to da je bilo očekivano da će istraživanje pokazati kako su mladi u jugoistočnim i zemljama Mediterana u najnepovoljnijem položaju, tako nije iznenađujuće da zemlje sjeverne Europe i Skandinavije pružaju najbolje poslovne uvjete za spomenutu dobnu skupinu. Prva na ljestvici je Nizozemska, gdje samo 8,8 posto mladih od 20 do 24 godine nije u radnom odnosu niti pohodi studije ili neku vrstu edukacije.
Poboljšan trend
Iako je broj neaktivnoga mladog stanovništva u EU još relativno nizak, primjetno je da su se u posljednjih deset godina dogodile velike promjene. Negdje su pozitivne, drugdje negativne. Tako je u deset država negativni trend smanjen. Tu prednjači Njemačka, gdje je postotak neaktivnih mladih od 20 do 24 godine smanjen s 15,2 posto 2006. do ranije spomenutog postotka od nešto manje od 10 posto. Mladi od 20 do 24 godine danas više rade ili se educiraju i u Švedskoj, Češkoj i Poljskoj te, iznenađujuće, u Bugarskoj. No u ostalih petnaest država situacija je gora nego 2006., poglavito u Italiji (gdje je gotovo deset posto manje mladih neaktivno), Španjolskoj i Grčkoj, a veliki pad je primjetan i u Velikoj Britaniji i Irskoj. Hrvatska je i ovdje pri vrhu s 5,4 posto manje mladih koji se ili školuju ili su u radnom odnosu nego što je to bilo 2006.