U Švicarskoj se u nedjelju održao dugo najavljivani referendum o bezuvjetnom temeljnom dohotku prema kojemu bi svaki građanin mjesečno primao 2500 franaka. Švicarci su taj prijedlog odbili sa 76,9 posto glasova.
Inicijativa je predlagala uvođenje minimalnog dohotka od 2500 franaka (otprilike 16 700kn) koje bi država isplaćivala svakom građainu, bio zaposlen ili ne, te 625 franaka po osobi mlađoj od 18 godina. "Švicarci su u nedjelju bili realisti", rekao je za mrežu RTS politolog Andreas Ladner sa Sveučilišta u Lausanni. "Biti plaćen bez rada, to bi bio veliki korak. Inicijatvia nije bila jasna, bila je uglavnom usmjerena pokretanju rasprave"
Iako su aktivisti ove inicijative prije tri godine uspjeli sakupiti 116 tisuća potpisa potrebnih za održavanje referenduma, to nije bilo dovoljno da se referendumom uspije uvesti temeljni dohodak. Na prvi pogled mnogima ova ideja možda i zvuči dobro, očigledno je kako je pomalo nerealna i nije dovoljno razrađena. Teško je procijeniti kako bi se ponašali građani kada bi primali bezuvjetni dohodak, što bi se dogodilo sa radnim mjestima kada bi svi imali osigurana sredstva za podmirivanje osnovnih životnih troškova.
Uštede od ukidanja socijalnih naknada ne bi bile dovoljne za pokrivanje troškova temeljnog bezuvjetnog dohotka, stoga jedini način da se on uvede jest taj da vlada poveća poreze kako bi mogla napuniti priračun sa, prema grubim procjenama, 25 milijardi dodatnih švicarskih franaka godišnje.
Švicarski aktivisti nisu prvi u Europi iznijeli ideju osnovnog dohotka, model već postoji kao ekspreiment u nizozemskom gradu Utrechtu, dok Finska razmatra uvođenje ovog modela za svoje najsiromašnije građane, no čini se da će on u Švicarskoj pričekati još dugo vremena.