Aktualno Preporučeno Svijet

Bruegel: U 2017. glasači će presuditi političarima i liberalnoj demokraciji

Pred europskim liberalnim demokracijama još je jedna izazovna godina. Mnoge članice Europske unije čekaju izbori, ali na njih bi veći utjecaj mogali imati određeni kulturni zazori nego gospodarska politika, ocjenjuje Bruegel, nezavisna briselska organizacija čiji se stručnjaci bave međunarodnim ekonomskim temama.

U 2016. godini izabrani su Brexit i Donald Trump što je bilo prilično neočekivano te mnogi 2017. godinu dočekuju s osjećajem nelagode. Nekoliko velikih država članica Europske unije poput Nizozemske, Francuske, Njemačke i potencijalno Italije suočava se s izborima. Ishodi tih izbora u ovom su trenutku prilično neizvjesni. Čini se da je postalo uistinu teško predvidjeti kako će tko glasovati.

Ekonomska i sociološka istraživanja ukazuju na mnogobrojne čimbenike koji uzrokuju previranja glasača. Rasprava se vodi o tome jesu li glasači odlučili poduprijeti populističke kandidate zbog ekonomskih pitanja poput nejednakosti u prihodima, kulturoloških pitanja poput odbijanja jednakih prava za žene, manjine i ljude homoseksualne orijentacije ili je ta njihova odluka nastala zbog percepcije građana da su izgubili kontrolu nad svojom sudbinom.

 “Protestni” glasovi

Na prvi pogled čini se da su ekonomski čimbenici odigrali važnu ulogu. Većina pristaša Brexita dolazi iz ruralnih krajeva gdje je BDP po glavi stanovnika značajno niži nego u gradovima. Štoviše, razina nejednakost u prihodima veća je u SAD-u i Ujedinjenom Kraljevstvu nego u kontinentalnoj Europi. Dokazivo je da je na izglasavanje Brexita značajno utjecala regionalna nejednakost u prihodima, iako učinak na to neće biti toliko značajan.

Drugo objašnjenje je odbijanje naprednih kulturoloških normi. Istraživanje koje su proveli Ingelhart i Norris naglašava ovaj aspekt. Oni nude dokaze da su nedavni ‘protestni’ glasovi zapravo kulturološka reakcija protiv naprednih vrijednosti. Istina je da se javni govor potpuno promijenio, osobito na društvenim mrežama. Nažalost, čini se da je postalo posve prihvatljivo govoriti o nadmoći bijelaca i voditi rasističke razgovore.

Konačno, tu je pitanje gubitka kontrole. U zapanjujućoj anketi koju je proveo YouGov, Trumpovi glasači itekako cijene osobinu poštovanja prema autoritetu. Pokazano je da oni koji smatraju da je važnije da djeca poštuju autoritet nego da su obzirna, naginju prema desničarskom autoritarizmu. Na Trumpovu pobjedu puno je utjecala zabrinutost zbog imigracije. Slično tome, glasači Brexita također su ponukani strahom od imigranata.

Gubitak kontrole

Promatra li se samo ekonomski dio priče, Europljani se ne bi trebali previše brinuti oko izbora. Napokon, države kontinentalne Europe spadaju u socijalno najrazvijenije zemlje na svijetu i sukladno tome razine nejednakosti su niske. Razine nezaposlenosti mladih još su zabrinjavajuće visoke i zahtijevaju da se time hitno pozabavi. No, izbori se obično osvajaju  zahvaljujući starijim glasačima u našem društvu koje stari. Međutim, trenutno je snažan trend stvaranja novih radnih mjesta. Međutim, ako se fokusiramo na kulturološki aspekt, osobito u vidu osjećaja gubitka kontrole, ishodi izbora u Europi izgledaju manje predvidljivo.

Nedavni teroristički napad u Berlinu, koji su najvjerojatnije izvela izbjeglica koja je zatražila azil, mogao bi izazvati daljnje pomake u raspoloženju Nijemaca. S druge strane, kulturološke vrijednosti tolerancije, poštovanja i racionalnosti duboko su ukorijenjene u današnjoj Njemačkoj. Utrka za mjesto njemačke kancelarke i dalje je neizvjesna.

U Francuskoj konzervativni kandidat povezuje tradicionalne kulturne vrijednosti s dalekosežnim prijedlozima reforme države i gospodarstva u duhu liberalizma. Hoće li se to pokazati kao dobitna kombinacija? Kandidat krajnje desnice zalaže se protiv stranaca i predlaže gospodarsku politiku koja podrazumijeva napuštanje eura i tako šteti gospodarskom blagostanju zemlje. Ponovno, ishod je neizvjestan i ne znamo hoće li prevladati kulturološke razlike i otpor prema strancima.

Glasači će dati svoju presudu europskim i nacionalnim političarima, liberalnoj demokraciji

Unatoč njihovim razlikama, sve zemlje koje se spremaju za izbore imaju jednu zajedničku stavku koju iziskuje rješenje: moraju spriječiti nekontroliranu imigraciju kakvoj smo svjedočili u 2015. Povećanje kapaciteta granične kontrole i protuterorističke ekipe bit će ključni za budućnost Europe. No jednako važno bit će da Europa ostane vjerna svojim vrijednostima i zaštiti one koji zaslužuju zakonsku zaštitu.

U 2017. godini glasači će dati svoju presudu europskim i nacionalnim političarima. No, izborne će se bitke nadići imigraciju i nejednakost. Kulturološki čimbenici bit će bitniji nego što bi to većina ekonomista željela prihvatiti i u tu će se arenu morati uključiti građani i stručnjaci žele li zadržati liberalnu demokraciju, zaključuje Bruegel.

Komentari