Aktualno Poslovna scena Preporučeno

Europski naftni divovi krenuli u tranziciju prema vjetroelektranama

Ivana Tarnaj

Nizozemska planira izgraditi najveću “off-shore” vjetroelektranu na svijetu, piše Wall Street Journal. Doslovce, off-shore, jer riječ je o elektranama s pogonom na vjetar, instaliranima na moru. U tom “zelenom” projektu kojim se iz obnovljivih izvora dobiva električna energija Nizozemska ima neočekivanog partnera, multinacionalnu naftnu kompaniju, Royal Dutch Shell plc.

Dioničari naftnog giganta Shella vrše pritisak na vodstvo kompanije da svoje poslovanje preusmjeri na obnovljive izvore energije. Shell se, stoga, pridružio šačici naftnih kompanija, kako bi svoja znanja i iskustva bušenja, upotrijebili za postavljanje vjetroturbina na iznimno zahtijevanom terenu, morskim površinama.

>>>Google: Iduće godine postižemo cilj stopostotnog korištenja obnovljive energije

Norveška naftna kompanija Statoil ASA gradi svoju već treću vjetroelektranu na Baltičkom moru. Istočno od obale Škotske ta tvrtka razvija i prvu plutajući elektranu s pogonom na vjetar, međutim niti ti impresivni projekti nisu dovoljni da dostignu apsolutnog lidera po pitanju morskih vjetroelektrana, dansku nekoć naftnu kompaniju, Dong Energy AS.

Poražavajući podatak

U Hrvatskoj još ne jenjaju optužbe na račun vlasnika vjetroelektrana da su krivi za poskupljenje struje, a već pristiže još jedan poražavajući podatak za budućnost razvoja sektora obnovljivih izvora energije. Hrvatska ima jedan od najvećih troškova kapitala za vjetroelektrane i sunčane elektrane u EU.
Rezultat je to istraživanja “Pricetag” projekta, koje je za područje Hrvatske, za naručitelja Europsku Komisiju, provela tvrtka StarfishEnergy sa sjedištem u Beču.

>>>Kostarika izgurala 76 dana bez korištenja fosilnih goriva

Gledajući ponderirani prosječni trošak kapitala u Hrvatskoj, projekti vjetroelektrana i sunčanih elektrana imaju trošak od 7 do 9 posto dok najmanje rizične investicije poput autocesta i druge infrastrukture, ostvaruju trošak kapitala od oko 6 posto, zaključak je Pricetag projekta. Kao glavni razlog visokog troška kapitala u Hrvatskoj Pricetag studija navodi nestabilnost politika za poticanje obnovljivih izvora energije.

Komentari