Osim što treba smanjiti fiskalni deficit, treba unaprijediti poslovno okružje i usmjeriti se na razvoj poslovnih vještina te podizanje produktivnosti. Cijena rada postala je konkurentnija zbog prosječne stope pada od šest posto u posljednjih osam godina, ali produktivnost rada ostala je u većini sektora ispod prosjeka EU. U vrhu Vladinih prioriteta trebao bi biti i rast učinkovitosti poduzeća u državnome vlasništvu, čija je vrijednost imovine u visini od 80 posto BDP-a, a imaju ukupne prihode od samo 15 posto vrijednosti BDP-a, s prinosom na imovinu manjim od jedan posto. Velika razina zaduženosti smanjuje prostor za buduće investicije. U Hrvatskoj je više od 17 tisuća tvrtki s dugom deset puta većim od njihove operativne dobiti ‒ smatra Vedrana Jelušić Kašić, direktorica EBRD-a za Hrvatsku, Sloveniju, Slovačku i Mađarsku, o tome što bi trebao biti najvažniji zadatak hrvatske vlade s obzirom na to da se tek izvlačimo iz dugotrajne recesije.
• Što će u 2017. podupirati rast, a što će ga ugrožavati? Odakle dolaze rizici?
U 2017. očekujemo usporavanje rasta za 0,2 postotna boda zbog potencijalno više cijene nafte.
- Nakon snažnog rasta ove godine, u 2017. očekujemo moguće usporavanje za 0,2 postotna boda zbog potencijalno više cijene nafte. Velik je dio utjecaja izvan naše kontrole, poput mogućeg utjecaja Brexita na naše glavne trgovinske partnere u EU, usporavanja Kine većeg od očekivanog te odljeva kapitala zbog rasta kamatnih stopa u SAD-u. Upravo zbog toga treba nastaviti razumnu fiskalnu politiku.
• Osobna potrošnja još je glavni pokretač rasta, ali nama trebaju izvoz i investicije.
- Investicijski jaz u Hrvatskoj jedan je od najvećih, s procijenjenom vrijednošću od 6,8 posto BDP-a. Konkurentnost gospodarstva uvelike ovisi o investicijama koje donose nove tehnologije i razvijaju moderne poslovne vještine. Hrvatska osim kao jako turističko odredište velik potencijal može ostvariti u izvozu. Prema izvještaju Svjetske banke, u 2015. izvoz robe i usluga bio je 49,4 posto BDP-a u usporedbi s drugim zemljama srednje i istočne Europe, gdje izvoz iznosi oko 80 posto BDP-a.
• Koliko će u tom investicijskom dijelu kao financijer sudjelovati EBRD?
- Spremni smo pružiti potporu jačanju konkurentnosti privatnih tvrtki financiranjem novih tehnologija i inovacija. Dosta smo angažirani i na tržištu kapitala u sklopu svoje investicije u Zagrebačku burzu jer kreiranje platformi za financiranje startupova i posebne platforme za mala i srednja poduzeća može osigurati dodatne izvore financiranja. U javnom sektoru spremni smo poduprijeti HEP-ovu investiciju, gradnju novoga kombi-kogeneracijskoga plinskog bloka u krugu Elektrane-toplane Zagreb kojim će se podignuti učinkovitost i uštedjeti mnogo energije.