U organizaciji Trgovačkog ureda Američke ambasade u Zagrebu, u prostorima HUB-a 385, održana je međunarodna konferencija kojoj je cilj bio dati odgovore na pitanje kako prebaciti poslovanje u SAD.
“SAD je otvoren za biznis”, poruka je koju su američki ekonomski i pravni stručnjaci, suradnici Trgovačkog ureda, željeli prenijeti hrvatskim poduzetnicima. Tu je istu poruku naglasila i američka ambasadorica u Zagrebu, Julieta Vallis Noyes.
“ Amerika je sazdana na poduzetničkom duhu. Samo protekle godine, svakog smo mjeseca generirali čak 530 tisuća novih poslova”, rekla je, govoreći u kontekstu fenomena startupa američka veleposlanica. Naime, iz hrvatske perspektive, Vallis je iznjela jedan šokantan podatak, a taj glasi da su SAD u startupove investirale čak 58,8 milijardi dolara.
Ipak, ta brojka ne čudi, uzme li se u obzir kako je SAD, već treću godinu za redom, vodeća zemlja za strane investicije, u cijelom svijetu.
“Mi ulazimo o četvrtu industrijsku revoluciju i nastojimo pronaći rješenja i odgovore na sve izazove koji su pred nama Tehnologije i invacije kreću se neviđenom brzinom. U tom kontekstu, dozvolite mi da naglasim kako su, samo prošle godine, zabilježile 380 milijardi dolara stranih investicija”, rekla je savjetnica za Europu Trgovačkog ureda, Patricia Gonzales.
“Go big or go Home”, prevedeno, učini to na veliko ili pakiraj kući, bila je glavna poruka pravnika Vladimira de Franceshija koji je otkrio gdje, kada i kako osnovati konkternu tvrtku u SAD-u.
“Najbolje mjesto za pokretanje posla je Delaware. Pristojbe su najniže u cijelom SAD-u”, rekao je de Francheski te detaljno objasnio postupak registracije tvrtke, opisao kako ona mora biti strukturirana i zašto. Tako je, primjerice, naveo da će troškovi za registraciju startup tvrtke, u početnoj fazi, fazi kada još nisu definirani financijeri tog poduzetničkog poduhvata, za usluge posredovanja i državne troškove biti potrebno izdvojiti svega 300 američkih dolara, dok se pravni troškovi kreću između 2,500 do 5 000 dolara. Naglasio je i kako za osnivanje trtke u SAD-u, za razliku od Hrvatske, nije potrebno deponirati novac u bankama, već se procijenjuje vrijednost vaše imovine, tvrtke, njezinih dionica, te se to smatra temeljnim kapitalom tvrtke.
Amerikanci su govorili i o viznom režimu, kako on funkcionira kada je u pitanju ishođenje viza za rad u SAD-u, a jedna od najvažnijih tema, reklo bi se, ona ključna, bilo je pitanje oporezivanja poslovanja. I tu je nastao problem.
Naime, Hrvatska sa SAD-om nema potpisan bilateralni sporazum kojim bi bilo izbjegnuto gotovo dvostruko oporezivanje.
“Na žalost, moram reći kako vaša zemlja nema ugovore sa SAD-om koji ograničavaju oporezivanje ili osiguravaju povrat novca od poreza, natrag u vašu zemlju. To je slučaj sa svim zemljama bivše Jugoslavije”, rekao je Miklos Santa, suradnik US Commercial Service-a, EY Grupacije za istočnu Europu, sa sjedištem u New Yorku.
Prema njegovim riječima, Hrvatska nije izoliran slučaj niti je to, isključivo, problem hrvatske diplomacije. Naime, pojašnjava kako SAD već postojeće bilateralne sporazume koji bi regulirali probleme dvostrukog oporezivanja i sa drugim zemljama, nije ratificirala punih 10 godina. Što se tiče zemalja u našem neposrednom okruženju, takve ugovore imaju Rumunjska i Mađarska, pa ovaj stručnjak za tvrtke iz istočne Europe, koje posluju na teritoriju i u okviru prava i ekonomije SAD-a, savjetuje da, ukoliko želite poslovati na američkom kontinentu to učinite preko treće zemlje.
“Vlada SAD-a, unatoč pritiscima drugih zemalja da promijeni svoje ponašanje, punih 10 godina nije potvrdila već postojeće ugovore. Veliki su pritisci da se to učini, ali, kada je u pitanju Hrvatska, nema naznake kako će se ti ugovori uskoro prihvatiti. To je veliki problem i stvara glavobolje i nama u SAD-u, jer uvijek moramo razmišljati koja zemlja ima riješeno to pitanje i kako kroz nju, potom, ukloniti eventualne prepreke za poslovanje sa tvrtkama koje nemaju riješeno pitanje dvorstrukog oporezivanja”, pojasnio je.
U nastavku konferencije govorilo se i o korištenju patenata, načinu i mjestu njegove registracije. Mladen Vukmir, IPS specijalist, stručnjak za računovodstvo i poreze, tako je na pitanje, vrijede li hrvatski patenti u SAD-u dao neočekivani odgovor.
“Hrvatski patent, ako je stariji od 12 mjeseci, ne može biti korišten na teritoriju SAD-a. Registrirate li ga kod kuće, a to isto ne učinite i u drugim zemljama u roku od godinu dana, to više ne možete registrirati. Na taj način, gubite svoju tehnologiju. Postoji mogućnost žalbe, ali to je riskantan poduhvat, jer u međuvremenu netko će to isto već patentirati”, bio je jedan od praktičnih savjeta hrvatskim poduzetnicima koje se moglo čuti.
Na konferenciji su, pozitivne primjere poslovanja u SAD-u, iznjeli i domaći poduzetnici, koji su taj put već prošli, poput Bellabeat, Five, GIS Cloud, Repsly ili Teddy the Guardain-a.