Neizbježno pitanje pri planiranju projekata je kako iskoristiti fondove EU prilikom investiranja. Često nam dolaze tvrtke koje pitaju: recite mi u što da uložim kako bih povukao nepovratna sredstva. Naš savjet je – isplati se jedino ulaženje u investicije koje imaju smisla i bez nepovratnih sredstava. Naime, treba imati u vidu da nepovratna sredstva uistinu ne treba vratiti (ako nešto ne pođe po zlu u provedbi), ali i sljedeće: uz ugovor o nepovratnim sredstvima obično dolaze i neke obveze (novozaposleni, porast prihoda, porast izvoza itd.), stopa sufinanciranja za privatne korisnike je najčešće 35% – 45% prihvatljivih troškova, što je obično 25% – 35% ukupne investicije, provedba projekta koji se financira nepovratnim sredstvima daleko je kompleksnija (i skuplja) nego u slučaju provedbe bez nepovratnih sredstava... Kao zaključak, nepovratna sredstva su ‘the must‘ za sve investicije koje se uklapaju u strategiju tvrtke i imaju smisla neovisno o potpori, i svakako se u sklopu planiranja investicije mora provjeriti postoji li kakva mogućnost za nepovratna sredstva ili barem za porezne olakšice. No nepovratna sredstva nisu čarobni štapić koji će spasiti tvrtku koja je u financijskim problemima ili koja nema viziju kamo ide.
Investicijska studija Tipična investicijska studija koju pripremaju privatni prijavitelji na fondove EU u 90% sadržaja slična je ili identična studijama koje se rade za potrebe bankovnog financiranja. Javni prijavitelji za veće iznose nepovratnih sredstava najčešće trebaju pripremiti analizu investicijskog projekta s procjenom koristi i troškova (eng. Cost benefit analysis, skraćeno CBA) sukladno Vodiču za pripremu analize troškova i koristi za investicijske projekte (Guide to Cost-Benefit Analysis of Investment Projects. Economic appraisal tool for Cohesion Policy 2014-2020).
Najčešći projekti koji uključuju takvu proširenu studiju isplativosti (studija koja promatra je li projekt, s točke društvenog interesa, poželjan za ulaganje) s analizom troškova i koristi su projekti gradnje i opremanja novih objekata ili druge infrastrukture u područjima znanosti, obrazovanja, gospodarstva, turizma, prometa, vodoopskrbe i odvodnje, gospodarenja otpadom itd. S obzirom na to da se ovdje uglavnom riječ o javnim dobrima, logika povrata na ulaganje suprotna je od one kod privatnih investicija: nužan (ali ne i dovoljan) uvjet za kandidiranje projekta za EU-financiranje je da je financijski povrat na ulaganje (IRR) na razini projekta negativan. CBA je vrsta analitičkoga alata koji se upotrebljava pri vrednovanju investicijske odluke. Rezultati provedbe navedenog CBA trebaju pokazati je li projekt za koji se traži EU-financiranje poželjan iz socio-ekonomske perspektive. Odnosno CBA pomaže investitorima pri donošenju odluke i daje im pregled ekonomskih prednosti i ekonomskih nedostataka investicijske odluke.
EU-metodologija U odnosu na ‘klasičnu‘ metodologiju procjene isplativosti projekta (studija isplativosti i sl. dokumenti), isplativost projekta EU-metodologijom, odnosno upotrebom CBA dobivaju se opširnije informacije i rezultati. Pa tako, osim isplativosti s aspekta investitora, vidljiva je poželjnost projekta i iz socio-ekonomske perspektive koja odgovara na pitanje bi li društvu i/ili gospodarstvu bilo bolje s projektom nego bez njega, postoje li šire pozitivne implikacije projekta na ostale članove društva i na gospodarstvo i uklapa li se projekt u nacionalne i/ili strateške ciljeve EU. Konkretno u strukturi izvještaja CBA nalazimo poglavlja koja nam pokazuju isplativost projekta s aspekta uloženoga nacionalnoga kapitala – financijski povrat na nacionalni kapital (financijska neto sadašnja vrijednost FNPV (K), FRR (K)) i isplativost projekta iz širega socio-ekonomskog aspekta (ekonomska neto sadašnja vrijednost (ENPV), stopa povrata (ERR)). Upravo su zadnje navedeni indikatori ključni elementi, odnosno kritične točke projekta koje moraju biti zadovoljene, to jest pozitivne. U rijetkim slučajevima moguće je da projekt bude prihvatljiv za sufinanciranje EU, iako je socio-ekonomska analiza negativna (ENPV<0, ERR<0) – primjeri su zaštita okoliša, kultura... Nadalje, izrada izvještaja CBA podrazumijeva upotrebu ‘realnih‘ cijena u socio-ekonomskoj analizi, koja podrazumijeva poznavanje metodologije i pojmova poput: specifičnoga konverzijskog faktora (SCF), fiskalne korekcije, plaće u sjeni i sl.
Vanjski konzultanti Navedene stavke upotrebljavaju se kako bi se procijenila stvarna ekonomska vrijednost inputa odnosno outputa. Iako je ideja njihove upotrebe u teoriji jednostavna, u praksi je to vrlo komplicirano. Tako će se potencijalni autor izvještaja CBA naći u problemima s upotrebom SCF-a, koji bi trebao propisati relevantno nadležno tijelo (a kod nas nije), procjenom troška rada, monetiziranjem nemonetarnih učinaka i sl. Stoga nije rijetkost da prijavitelj projekta angažira vanjske konzultante s odgovarajućim specijalističkim znanjima i referencijama za pomoć u izradi CBA, čime si osigurava veću šansu za sufinanciranje iz fondova EU. Pri izradi izvještaja CBA preporuka je korištenje već spomenutim Vodičem koji sadrži sve bitne informacije i metodologiju koju je potrebno provesti za izradu kvalitetnoga izvještaja CBA. Da bi se izradio kvalitetan izvještaj CBA, on mora biti: samostalan (ako se upotrebljavaju rezultati ranijih studija na njih se treba samo ukratko osvrnuti), transparentan (svi korišteni ulazni podaci i informacije trebaju biti potpuni, a njihovi izvori lako dostupni), provjerljiv (pretpostavke i metode upotrijebljene za izračun predviđenih vrijednosti trebaju biti dostupne tako da ocjenjivač može replicirati analizu) i vjerodostojan (metodologija i izračuni utemeljeni na međunarodno prihvaćenim teorijskim pristupima i praksama). CBA u okviru fondova EU najčešće se upotrebljava pri procjeni oportunosti javnih investicija te je nužan prema pravilima fondova za ‘velike projekte‘ (major projects – vrjedniji od 50 milijuna eura). Za privatne investicije najčešće nije potrebno raditi CBA, ali ako je riječ o velikim nepovratnim sredstvima kod kojih se očekuju veliki učinci na ekonomiju i društvo, potrebno je raditi CBA i za privatne investitore.
Otvoreni natječaj Primjerice, od konkretnih trenutačno otvorenih natječaja u kojima je potreban CBA (za projekte vrjednije od 75 milijuna kuna), svakako je bitno spomenuti trajno otvoreni poziv za natječaj ‘Povećanje razvoja novih proizvoda i usluga koji proizlaze iz aktivnosti istraživanja i razvoja‘, u sklopu kojega poduzetnik koji provodi i/ili planira provoditi projekte istraživanja i razvoja unutar jednog ili više prioritetnih tematskih i podtematskih područja S3 (jedna od prihvatljivih aktivnosti) može ostvariti i do 100% sufinanciranja (ovisno o veličini poduzeća, vrsti istraživanja i sl.).
Autori: Nataša Ćurić Martinčević, Ivor Bokun