Aktualno Preporučeno Tržište kapitala

Povoljna gospodarska kretanja jačaju kunu, uvjetuju intervencije HNB-a

Foto: Lider
Lider/Hina

Niži prosječni tečaj eura prema kuni u 2016. u usporedbi s prethodnim godinama potvrđuje da je kuna u razdobljima rasta gospodarstva više izložena aprecijacijskim pritiscima, stoga ne iznenađuje da su prvi put nakon 2012. intervencije središnje banke na deviznom tržištu usmjerene na stranu otkupa eura, navodi se u novoj analizi Raiffeisenbank Austria (RBA).

Prosinac prošle godine na domaćem deviznom tržištu obilježile su dvije devizne intervencije Hrvatske narodne banke (HNB) na kojima je od banaka otkupila ukupno 716,3 milijuna eura po prosječnom tečaju 7,5586 kuna za euro, navodi se u analizi RBA, objavljenoj u ponedjeljak.

>>>HNB intervenirao na deviznom tržištu kupnjom 438,3 milijuna eura

“Međutim, kuna nije zabilježila značajnije slabljenje u odnosu na euro. Povoljna gospodarska kretanja podržala su snažniju kunu u odnosu na euro i na samom kraju godine”, ističe se.

Aprecijacijski pritisci

Solidan višak na tekućem računu bilance plaćanja, bitno smanjeni fiskalni rizici, snažniji priljev deviza na osnovi produljenja sezone, jačanje investicijske aktivnosti, pozitivna neto inozemna pozicija banaka te rastuća potražnja za kunskim kreditima zadržali su tečaj eura prema kunu ispod prvotnih procjena očekivane razine tečaja od 7,60 kuna za euro na kraju godine, navode analitičari RBA.

“Niži prosječni tečaj eura prema kuni u 2016. u usporedbi s prethodnim godinama potvrđuje da je kuna u razdobljima rasta gospodarstva više izložena aprecijacijskim pritiscima. Stoga i ne iznenađuje da su prvi put nakon 2012. intervencije središnje banke na deviznom tržištu usmjerene na stranu otkupa eura”, ističu analitičari RBA.

Smatraju da bi se tijekom prvog tromjesečja 2017. tečaj kune u odnosu na euro trebao zadržavati na razinama iz posljednjeg tromjesečja prošle godine, dok je prema kraju tromjesečja moguće očekivati pad tečaja eura prema kuni, s obzirom na očekivani priljev deviza uslijed početka turističke predsezone.

“Mogući izlazak države na inozemna financijska tržišta kroz izdanje euroobveznice ne bi trebao utjecati na tržišna kretanja jer bi konverzija u kune bila izvršena kod HNB-a, kao i kod prethodnih izdanja”, ističu analitičari RBA.

Objašnjavaju kako bi se izdanjem povećale devizne pričuve središnje banke, a postupnim pritjecanjem sredstava od izdanja na tržište ne bi bila narušena stabilnost tečaja eura prema kuni.

Likvidnost premašuje 11 milijardi kuna

Izdanje na domaćem tržištu, vrlo vjerojatno denominirano u domaćoj valuti, pružilo bi podršku kuni, unatoč izdašnoj likvidnosti, koju i dalje nastavlja osiguravati ekspanzivna monetarna politika središnje banke.

“Trenutna razina likvidnosti u sustavu premašuje 11 milijardi kuna, što je, uz slabljenje potražnje za kunama od strane inozemnih banaka, rezultiralo smanjenjem izvedenih kamatnih stopa na domaćem novčanom tržištu. Tržišne kamatne stope zabilježile su također blagi pad, a pretpostavka je da će se on nastaviti i u idućim danima”, zaključuje se u analizi RBA.

Komentari