Ukupni plasmani kreditnih institucija u Hrvatskoj iznosili su krajem rujna 255,7 milijardi kuna, što je za 5 milijardi ili 1,9 posto manje u odnosu na isti mjesec prošle godine, pa je tako nastavljen trend njihova pada na godišnjoj razini koji traje dvije godine.
To je "uglavnom rezultat prodaje nenaplativih plasmana", navodi se u utorak u osvrtu analitičara Raiffeisenbank Austria (RBA) na nedavno objavljene podatke Hrvatske narodne banke (HNB).
Dodaje se da je pad nominalnog iznosa ukupnih kredita podržan padom valutnih plasmana - deviznih kredita i kunskih kredita vezanih uz valutnu klauzulu - dok krediti u domaćoj valuti bilježe rast na godišnjoj razini.
Tako su valutni krediti, koji u ukupnim kreditima čine udio od 62 posto, niži za 10,1 milijardu kuna ili 5,9 posto, dok su kunski krediti porasli za 5 milijardi kuna ili 5,6 posto.
- Padu nominalnog iznosa valutnih plasmana svakako je pridonijelo i jačanje kune u odnosu na euro koje umanjuje kunsku protuvrijednost plasmana indeksiranih uz euro, navodi se u analizi RBA.
>>>Ministarstvo financija refinanciralo 1,5 milijardi eura duga po trezorcima
Promatrajući prema sektorima, najveći dio kreditnih potraživanja odnosi se na kućanstva, 46,1 posto ili 118 milijardi kuna.
- Uz blagi rast na mjesečnoj razini od 0,9 posto, u odnosu na lanjski rujan ukupni krediti kućanstvima viši su za 427 milijuna kuna ili 0,4 posto, navode analitičari RBA.
Dodaju i da u strukturi kredita kućanstvima prevladavaju stambeni te gotovinski nenamjenski krediti s udjelima od 43,8, odnosno 36,1 posto.
>>>Nova lista srama: Tko je sve među 3157 tvrtki koje za porez duguju 6,4 milijarde kuna
U analizi se navodi i da je primjetno smanjenje deviznih kredita i kunskih kredita vezanih uz valutnu klauzulu kućanstvima za 7,6 milijardi kuna ili 10,8 posto na godišnjoj razini, dok se povećao iznos kunskih stambenih kredita za 8 milijardi kuna ili 17 posto.
- Tako se udio kunskih stambenih kredita s 40 posto, koliko je iznosio u rujnu 2016., povećao na gotovo 47 posto, ističu analitičari RBA.
Uz plasmane kućanstvima, u rujnu su blago porasli i krediti nefinancijskim trgovačkim društvima, koji su dosegnuli 85,6 milijardi kuna. To je 0,2 posto više na mjesečnoj, a 0,3 posto više na godišnjoj razini.
S druge strane, plasmani ostalim financijskim institucijama pali su na godišnjoj razini za 28 posto, dok su plasmani središnjoj državi smanjeni za 8,5 posto, zaključuje se u analizi RBA.