Prije više od 110 godina rođena je ‘Wisconsinska ideja‘ – koncept koji je želio naglasiti povezanost sveučilišta i neposredne zajednice. U Wisconsinu je ideja odlično i realizirana: kada su se stočari potužili da ovce umiru od nepoznate bolesti, sveučilište je usmjerilo istraživanja prema rješavanju tog problema i otkrilo otrov koji sprečava zgrušavanje krvi (kasniji lijek varfarin). Profesori su objasnili i prednosti skladištenja žita u silosima, otkrili ulogu Sunca u sintezi vitamina D, test za masnoću mlijeka i koješta drugo što je trebalo farmerima Wisconsina. Izučavanje sličnih primjera, ali ponajprije originalne ideje iz Wisconsina, pokušava se u Rijeci. Rađa se ‘Riječka ideja‘.
Generatori pozitive Zaklada Sveučilišta u Rijeci (ZSuRI) odlučila je potaknuti formiranje inovativnog i održivog modela podupiranja i financiranja ‘Riječke ideje‘, što podrazumijeva uvođenje oznake ‘Riječka ideja‘ za fokusirana istraživanja, projekte i aktivnosti Sveučilišta u Rijeci, kreiranje fondova i natječajnih djelatnosti potpore oznaci ‘Riječka ideja‘ te uspostavu stipendija ‘Riječka ideja‘. – Vjerujemo da će takav, složen i dugoročan projekt na najbolji način pridonijeti povezivanju Sveučilišta, gospodarstva i šire lokalne zajednice, ali i osnažiti svijest o zakladama kao generatorima pozitivnih pomaka u društvu, vrijednima kontinuirane potpore – ističe doc. dr. sc. Iva Rinčić, ravnateljica ZsuRI-ja.
Tri stupa Trenutačno pregovaraju o tri glavna stupa razvoja ‘Riječke ideje‘. Think tank je prvi, a riječ je o grupi neformalnih podupiratelja, uspješnih riječkih i regionalnih poduzetnika koji bi putem dijaloga trebali dati doprinos jasnijem formuliranju glavnih točaka razvoja regije. Koje stvarne potrebe postoje u riječkim tvrtkama, koja znanja nedostaju, koji je kapacitet ljudi potreban u nekim zanimanjima – samo su neka od pitanja na koja bi, također, trebali dobiti odgovor. Stipendije su drugi stup. Žele, naime, dati potporu studentima koji ponude ideje i projekte važne za ‘Riječku ideju‘, a o stipendijama već pregovaraju s riječkim obrtnicima. Ove jeseni organiziraju i prvo natjecanje na kojem će studenti pred riječkim poduzetnicima u tri minute morati predstaviti svoja poslovna rješenja. RImark je, pak, treći stup, a podrazumijeva dodjeljivanje financiranim projektima, uglavnom riječkih znanstvenika, oznake kategorije RImark*, RImark**,RImark***. – To je ujedno pokušaj odgovora na stalnu dvojbu kako rangirati i koliko sufinancirati projekte. Glavni kriterij trebala bi biti upravo usklađenost s ‘Riječkom idejom‘, čime bismo u budućnosti olakšali posao evaluatorima natječaja, ali uspostavili i transparentniji i odgovorniji način financiranja – pojašnjava Rinčić, dodajući da su krenuli i u izradu novoga vizualnog identiteta Zaklade koji će predstaviti na jesen.