Države članice Europske unije moći će same odlučivati o ograničavanju ili zabrani genetički modificirane hrane za prehranu ljudi i životinja. Iako je taj prošlotjedni prijedlog izmjene trenutačnih pravila na razini EU Europska komisija predstavila kao veliko dostignuće i ispunjenje obećanja danog u njezinim Političkim smjernicama, protivnici GMO-a izrazito su nezadovoljni i smatraju to konačnom kapitulacijom Europe pred spornim prehrambenim proizvodima.
Kako je, dakle, i obećalo, izvršno tijelo Unije provelo je reviziju postojećeg procesa donošenja odluka u području genetički modificirane prehrane i donijelo zaključak kako bi državama članicama trebalo omogućiti ‘opt-out‘, odnosno mogućnost zabrane ili ograničenja upotrebe već odobrenog GMO-a na razini EU u svrhu prehrane ljudi ili životinja. Time se upotpunjuje nova procedura za GMO, s obzirom na to da isto pravilo već postoji u slučaju kultivacije GMO-a.
Razlozi za zabranu
Kako tvrde iz Komisije, tim potezom ojačano je načelo supsidijarnosti i ispunjena obveza provođenja revizije, tvrdi povjerenik za zdravlje i sigurnost prehrane Vytenis Andriukaitis.
– Komisija je poslušala zabrinutost mnogih europskih građana odraženu u stajalištu njihovih vlada. Kada bude usvojen, današnji prijedlog u skladu s načelom supsidijarnosti omogućit će članicama veći utjecaj na upotrebu GMO-a za životinjsku i ljudsku prehranu odobrenog u EU na svojim teritorijima – rekao je Andriukaitis.
Drugim riječima, takva hrana na razini Europske unije bit će legalna i dopuštena, ali će svaka članica moći zabraniti njezinu prodaju i upotrebu na svom teritoriju, ali uz davanje zadovoljavajućeg razloga, poput straha za zdravlje ljudi ili životinja ili štetnosti za okoliš. Ipak, posebno je važno naglasiti da kao razlog za zabranu ili ograničavanje, koje mora biti u skladu s važećim zakonima EU i obvezama članica unutar Svjetske trgovinske organizacije, članica mora navesti uvjerljive razloge različite od onih koji su već razmotreni na razini EU. Tako će svaki GMO biti znanstveno preispitan i ako se zaključi da nije štetan Komisija će proslijediti nacrt odobrenja za njegovu prodaju državama članicama (Stalnom odboru), koje o tome glasaju kvalificiranom većinom.
A kada ‘nema mišljenja‘?
Ako nema mišljenja, odnosno članice nisu postigle kvalificiranu većinu za odluku, Komisija može nacrt odluke uputiti Prizivnom odboru. U slučaju da ni odbor ‘nema mišljenje‘, odluka se usvaja, a važno je napomenuti kako je ‘nema mišljenja‘ čest slučaj kada je u pitanju GMO, upravo zbog velike podijeljenosti članica. Tim bi prijedlogom članice naknadno mogle na svom teritoriju zabraniti ili ograničiti GMO, uz poštovanje navedenih uvjeta. S obzirom na cijeli niz pravnih prepreka i ograda, ali i činjenicu da će tek trebati u praksi utvrditi prihvatljive razloge za odbijanje odluke, sasvim je jasno zašto mnogi smatraju kako je time zapravo zaobilazno omogućen ulazak GMO-a na EU tržište te da će umjesto dva GMO-a dosad odobrena prema novim pravilima taj broj brzo znatno narasti.