Poslovna scena Preporučeno

Maloprodaja: Najveći dobitnik hrvatskog biznisa u prošloj i ovoj godini

Lider
Autor Lider

Puna 24 mjeseca zaredom trgovina bilježi mjesečni rast prometa. U ovogodišnjem rujnu godišnji je realni rast prometa u trgovini na malo bio 4,5 posto. Snažnoj godišnjoj stopi rasta pridonijeli su prije svega nastavak rasta osobne potrošnje, jedna od najboljih turističkih sezona posljednjih 25 godina, dinamičnije tržište rada, ali i negativne stope inflacije. Analitičari očekuju nastavak pozitivnih trendova u trgovini i do kraja godine, osobito zbog povećane prosinačke potrošnje, kao i u cijeloj sljedećoj godini, na što računa i vlada Andreja Plenkovića. Naime, bude li proračun za 2017. prihvaćen na načelu nedavno predstavljenih smjernica, Vlada u idućoj godini planira BDP od 3,2 posto koji bi se uz turizam temeljio  ponajviše na osobnoj potrošnji. Dobre vijesti za trgovce, koji su ionako najveći dobitnici hrvatskog biznisa prošle i ove godine. U ukupnome trgovinskom sektoru prednjači Konzum s rastom od 11 posto i 14,9 milijardi kuna prihoda.

U ukupnome trgovinskom sektoru prednjači Konzum s rastom od 11 posto i 14,9 milijardi kuna prihoda.

Na drugom je mjestu slovenski Petrol s 4,8 milijardi kuna prihoda, koji ipak bilježi pad od 5,4 posto. Slijede Plodine i Lidl, svaki s rastom od otprilike 13 posto i prihodima od oko 3,8 milijardi kuna. Još jedna Schwartzova uzdanica u Hrvatskoj, Kaufland, na petome jemjestu s 3,2 milijarde kuna prihoda i rastom od 5,8 posto; iza njega su Crodux derivati dva Ivana Čermaka s 2,4 posto rasta i 2,9 milijardi kuna prihoda. Rast od 13,3 posto bilježi sedmi na rang-listi, Orbico Stjepana Roglića, koji ima slične prihode kao Tisak, od oko 2,8 milijarde kuna. Znatno je rastao Spar, za čak 14,6 posto, a deseta je na rang-listi Medika s rastom od 8,5 posto.

>>>Agrokorova maloprodaja na 192. mjestu najvećih na svijetu

Tržišni udjeli

Najzanimljivija je maloprodaja, u njoj se u prošloj godini događalo svašta. Najveće je prošlogodišnje iznenađenje Narodni trgovački lanac (NTL), koji okuplja deset članica, s dvoznamenkastim rastom prihoda od 12,8 posto i podatkom da je izgradivši mrežu trgovina u 10 županija prerastao regionalne okvire i postao važan trgovac na nacionalnoj razini. Još dva regionalna igrača bilježe sve bolje rezultate: KTC od 10,5 posto, a napredovao je i Studenac, koji je rastao 12 posto. Prema Agenciji za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN), struktura ukupnog tržišta maloprodaje u 2015. pokazuje daljnje smanjivanje asimetrije, odnosno razlike između prvoga na rang-listi, Konzuma i Lidla. Lidl je povećao tržišni udjel, kao i Kaufland (oba su članovi Schwarz grupe), pa su, promatrano zajedno, uz Plodine Konzumov najveći konkurent. ‒ Maloprodajno tržište u Hrvatskoj obilježava i velik broj konkurenata različite tržišne snage, pri čemu veliki trgovački lanci, odnosno prvih pet poduzetnika, Konzum, Lidl, Plodine, Kaufland i Tommy, zajedno drže oko 65 posto tržišnog udjela, odnosno malo manje od dvije trećine tržišta maloprodaje ‒ poručuju iz AZTN-a i dodaju da se, promatrano prema ostvarenom prihodu maloprodaje mješovitom robom, u 2015. kod 40 poduzetnika bilježi rast u odnosu na 2014., a 10 trgovaca bilježi pad prihoda.

Nova ulaganja

Čak 40-ak posto prometa u trgovini na malo i dalje je usmjereno na zadovoljavanje osnovnih životnih potreba (hrana i kućne potrepštine). U tom segmentu maloprodaje u Hrvatskoj je nedodirljivi lider Konzum, koji je prošle godine ostvario 14,9 milijardi kuna prihoda, što je rast malo veći od 11 posto u odnosu na 2014. Konzumova je dobit u prošloj godini bila 295 milijuna kuna i porasla je za 74,86 posto. Ne treba zaboraviti da je prošle godine rastao zahvaljujući pripajanju 80-ak trgovina Mercatora, koji je akviriran godinu prije, ali rezultati su se prelili u prošlu godinu pa postoji realna bojazan da se toliki rast u 2016. neće ponoviti.

Konzum će, najavljuju, u 2017. investirati pretežno u sektor malih kvartovskih trgovina i nastaviti ulagati u informatizaciju i razvoj online trgovine Konzum klik.

Konzum će, najavljuju, u 2017. investirati pretežno u sektor malih kvartovskih trgovina i nastaviti ulagati u informatizaciju i razvoj online trgovine Konzum klik. Online trgovina, inače, u punoj je funkciji već točno godinu dana i kupcima nudi više od 8000 artikala. Uključuje investiciju od 30 milijuna kuna u gradnju i opremanje novoga logističkog centra koji se prostire na više od 5000 četvornih na Zagrebačkoj aveniji na Vrbanima, na prostoru bivšega Getroa; zasad dostavlja u grad Zagreb s okolicom, Samobor, Veliku Goricu, Zaprešić, Dugo Selo, Brdovec, Rijeku, Opatiju, Split i Osijek, a planira također širiti na regiju. Pred Konzumom su i izazovi jer Agrokor mora u jednom trenutku donijeti odluku o sudbini maloprodaje.

Ambiciozni izazivači

Na drugom je mjestu i prema stopi rasta i prihodima trgovački lanac Plodine u vlasništvu Mile Ćurkovića. Sa 75 supermarketa diljem Hrvatske jedan je od najjačih lanaca supermarketa u Hrvatskoj. Položaj nastoje zadržati stalnim ulaganjem, otvaranjem novih prodajnih centara i unaprjeđivanjem prodaje prema najvišim tržišnim zahtjevima.

Lidl, na domaćem tržištu već 10 godina, do kraja godine u Hrvatskoj će imati 90 trgovina. Ambicije ne manjka, o čemu najbolje svjedoči činjenica da ima kupaca koji pojedinih dana u redovima čekaju da se otvore vrata trgovina i bore se za ne samo za hranu nego i odjeću, obuću i druge potrepštine. I to doslovno. Austrijski je Spar trgovački lanac koji je najbrže rastao u 2015. Njegovi su prihodi u prošloj godini bili 2,5 milijardi kuna i narasli su za 14,6 posto. U njemu tvrde da razlog tolikom procvatu nije samo preuzimanje Dioninih trgovina polovinom 2014. nego fokus na manje formate i na supermarkete koji će i dalje biti u središtu njihova širenja. Prvi prodajni centar Interspar otvoren je Zadru u lipnju 2005., a danas, 10 godina poslije, u Hrvatskoj je otvoreno ukupno 18 Intersparovih hipermarketa i 35 Sparovih supermarketa.

Kauflandovi prihodi u prošloj godini od 3,2 milijarde kuna bili su veći za samo 7,35 posto nego godinu dana prije, ali dobit od 6,7 milijuna kuna bila je veća za čak 119,1 posto.

Kauflandovi prihodi u prošloj godini od 3,2 milijarde kuna bili su veći za samo 7,35 posto nego godinu dana prije, ali dobit od 6,7 milijuna kuna bila je veća za čak 119,1 posto. Zato je tvrtka u snažnom investicijskom zamahu, što se vidi i u metropoli. Ima 36 poslovnica u Hrvatskoj, a planira i modernizaciju starih trgovina te otvaranje novih. – Konzumu, zapravo, konkurira jedino Grupa Schwartz, koja u vlasništvu ima Kaufland i Lidl. Oni su broj dva u maloprodaji RH iako se vode odvojeno unutar Grupe – kaže konzultant Dragan Munjiza i podsjeća da je to napravio i Konzum odvojivši Velpro koji mu je nosio otprilike četiri milijarde prometa na godinu u veleprodajnom kanalu prema malim trgovcima.

Na razini Europe

Munjiza smatra da prostora za organski rast trgovine u Hrvatskoj još ima, ali na otocima i u slabije naseljenim županijama, gdje je gustoća trgovina manja od prosjeka RH i EU. U ostatku države, posebice u četiri najveća grada i najbogatijim sjevernim županijama, prostora za rast nema ni u maloprodaji ni u drugim specijaliziranim trgovinama kao što su trgovina bioproizvoda ili drogerije te trgovine na benzinskim postajama i slično.

Mnogo toga ovisi i o tome kakva će biti Inina sudbina, hoće li ostati u Molovim rukama ili će je preuzeti država ili netko treći.

– Zato se trgovina kad-tad mora konsolidirati – naglašava Munjiza koji smatra da za nove trgovačke lance ovdje nema mjesta, osim ako ne uđu na tržište kupnjom nekog drugog subjekta. A to bi se moglo dogoditi, dodaje, samo odluči li Ivica Todorić prodati Konzum, ako se uopće bude išlo u tom smjeru jer uvijek postoji mogućnost da proda i Agrokorov proizvodni lanac, te ako se pojavi netko tko je spreman preuzeti trgovine Bille ili drugoga lokalnog lanca.

>>>Spar preuzeo Billu

Mnogo toga ovisi i o tome kakva će biti Inina sudbina, hoće li ostati u Molovim rukama ili će je preuzeti država ili netko treći. – Trgovini je upravo jaka domaća konkurencija donijela mnogo inovacija i dobru praksu, pa je zato suvremena maloprodaja hrane na razini europske i svjetske maloprodaje i prema ponudi proizvoda, dubini i širi asortimana i prema gradnji suvremene trgovačke mreže – kaže Ema Culi, direktorica Sektora za trgovinu Hrvatske gospodarske komore (HGK).

>>>Plenković: Izgubili smo arbitražu, donijeli odluku o povratku Ine u hrvatsko vlasništvo

Obilježja tržišta

Kad je riječ o koncentraciji tržišta, Culi smatra kako je ona u rangu zemalja srednje i istočne Europe, a u Hrvatskoj posljednjih godina prvih 10 trgovaca hranom drži 80-ak posto tržišta. Podaci Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja pokazuju da je razina koncentracije prvih 10 trgovaca u Hrvatskoj u 2015. iznosila 82,4 posto, podsjetila je Ema Culi. U Hrvatskoj je tržište trgovine na malo izrazito kompetitivno. Na njemu su uz domaće trgovce i najveći svjetski trgovci s popisa prvih 10 svjetskih trgovaca, zato je tržišna utakmica izrazito jaka. Glavna su obilježja tržišta internacionalizacija, koncentracija i konsolidacija. Mjesta za nove trgovačke lance na našemu zasićenom tržištu nema, osim ako ne uđu akvizicijom postojećih lanaca. Konzum više nema regulatorni prostor za daljnja preuzimanja, a svi ostali koji imaju potporu u kapitalu imaju i prostora za preuzimanja i udruživanja, no za sada nema najava da neki od lanaca namjerava okrupniti preuzimanjem. No mogućnosti uvijek ima, kao i razgovora na tu temu. Realno je očekivati da će se rast u trgovini na malo nastaviti i da će se potrošači privlačiti dizanjem kvalitete usluge i asortimana te povoljnijim cijenama.

Komentari