Kroz europsku pravnu stečevinu posljednjih je godina afirmirano načelo tzv. legitimnog očekivanja, koje provodi Ustavni sud RH. Njime se, primjerice, jamči i naknada štete za izmaklu dobit poduzetnicima kojima su zbog požara gosti otišli iz hotela ili kampa.
U cijelom su svijetu razdoblja velikih vrućina obilježena i velikim požarima i to nije nikakav hrvatska specifičnost. Štete od tih požara, kako izravne tako i neizravne, broje se u milijardama, a istodobno je uvijek i svagdje problem u ulaganjima u zaštitu od požara. Da budemo jasni, nije moguće isključiti požare kao pojavu, moguće je samo maksimalizirati prevenciju i minimalizirati posljedice kad požar ipak plane.
Od požara su ugroženi svi, ali ipak najviše poduzetnici jer je njima osim života i zdravlja i imovine kao što su stanovi, vozila i plovila, ugrožena i poduzetnička investicija, dakle ono u što su često uložili i više do svojih objektivnih mogućnosti i što kroz različite oblike davanja više koristi donosi drugima (od lokalnih i državnog proračuna, preko korisnika parafiskalnih nameta, pa do zaposlenika i njihovih obitelji).
Naglasak na razumnosti
Kroz europsku pravnu stečevinu posljednjih je godina jako afirmirano načelo tzv. legitimnog očekivanja, koje u hrvatskom pravu dosljedno provodi kroz svoje odluke (koje su dalje obvezne za sve sudove, uključujući i Vrhovni sud RH) Ustavni sud RH. Dosezi su toga načela praktično neograničeni i odnose se na bilo koje područje života. Konkretno, prema tome načelu svatko je obvezan prema razumnim kriterijima na svom području postići - ako ne maksimum - onda barem što više, a ako tako ne postupi, onda trpi posljedice svojega protupravnog ponašanja. Pri tome je naglasak na razumnosti, dakle, ne smije se nikome nametati ono nemoguće, ali se svakome može i hoće nametati mnogo toga što u današnjoj praksi prolazi bez sankcija.
Prošle smo godine zabilježili ogromne požare na otoku Braču, ove se godine to dogodilo na širem području Crikvenice. Svi podaci govore o ogromnom trudu svih koji su sudjelovali u gašenju, pri čemu je jedan vatrogasac izgubio i život, prema prvim podacima od srčanog udara. No, ni jedan jedini podatak nismo pronašli a da se bavi time što je to država poduzela da požara ne bude, a ako ih već bude, da ih bude ne samo što manje nego i sa što manjim posljedicama.
Svekolika šteta
Potpuno sigurno imamo vrhunske vatrogasce, i to ne samo profesionalce nego i one koji se time bave neprofesionalno (DVD društva). Problem je u tome što njihov ogroman trud država ili ne prati ili ne prati dovoljno. To znači da nije stvoren optimalan pravni okvir (npr. ni prošlogodišnji požar nije potakao državu da barem pokuša teretiti kao suodgovorne brojne vlasnike zapuštenih imanja koja su pridonijela širenju požara, nema ni naznake o objavi registra piromana prema uzoru na registar pedofila, kao rutinska vijest i izgleda bez bilo čije odgovornosti prolazi podatak o požaru uzrokovanom iskrenjem lokomotive…) i to je sigurno potpuno suprotno pravu legitimnog očekivanja i kao takvo protupravno. To znači i da nije uloženo ono što se realno moglo uložiti i što bi dovelo do toga da, ako požar već bukne, posljedice budu što manje.
Ponovit ćemo, nema nikakve šanse da bilo gdje u svijetu, pa tako i u RH, netko ima jamstvo da požara neće biti. Ali pravo legitimnog očekivanja jamči svakome (pa i svakom poduzetniku) u RH da će imati pravo na naknadu svekolike štete (od države, a neka se ona onda naknadno regresira od piromana) koju pretrpi ako se dogodi požar npr. zato jer poznati piroman koji ga je uzrokovao nije bio pod nadzorom, ako do požara dođe u zgradi koja je dio zapuštene državne imovine, ako je riječ o paljenju korova i sl.
Cijena koštanja
Pri tome je točno da je cijena koštanja uvijek objektivna zapreka, ali sve dok imamo milijarde nenaplaćenih poreznih i drugih tražbina i imovine koja nije ni evidentirana, dok pravni subjekti u vlasništvu države imaju ogromnu imovinu koja nije u funkciji, takva je isprika jednostavno barem načelno i neozbiljna i neprihvatljiva. Napokon, angažman više od 70 posto profesionalnih vatrogasaca u RH na požaru oko Crikvenice, uz nazočnost i brojnih vojnika i ogromne tehnike znači konkretan materijalni trošak?
Da zaključimo, na slučaju poduzetnika (npr. vlasnik hotela ili kampa) kojemu su gosti otišli iz hotela, šteta uključuje i tzv. izmaklu dobit, znači svu dobit koju bi prema normalnom tijeku stvari imao da požara nije bilo. To znači i moguće smanjenje cijena smještaja jer je sada nakon požara pogled iz sobe na spaljene hektare (a to će trajati godinama) ipak sasvim drugačiji od pogleda na maslinike, kao i manji broj gostiju i dr. No i poduzetnik mora obaviti svoj dio, pa tako imati dovoljan broj ispravnih protupožarnih aparata, osiguran protupožarni prilaz i sl., jer u protivnom postaje suodgovoran.