Što je CROFIT: Prijedlog pametne regulative temelji se na pet komponenata: uspostavi ureda za pametnu regulativu pri Vladi, primjeni SCM metodologije na sve gospodarske propise, uspostavi e-registra propisa i administrativnih procedura, uspostavi internetskoga portala za prijavu administrativnih zapreka te digitalizaciji svih javnih usluga
U nizu rasprava na temu planiranih reformi i proračuna Vlade, jedna inicijativa kojoj daju potporu sve vodeće političke stranke, poslodavci, udruge i šira javnosti, može znatno potaknuti prihodovnu stranu proračuna bez bolnih rezova ili odricanja. Pametna regulativa – CROFIT – inicijativa je koja će hrvatske propise i administrativne procedure učiniti jednostavnijim, razumljivijim i povoljnijim donoseći hrvatskom gospodarstvu uštede od tri do šest milijardi kuna.
Besmisleni troškovi
Ne prođe ni tjedan dana a da se u medijima ne objavi članak ili reportaža o tome kako se neka mala, srednja, ali i velika tvrtka susreće s apsurdnim, preklapajućim i dupliciranim propisom ili besmislenom i nepotrebno složenom administrativnom procedurom. Tako odnedavno novi Zakon o računovodstvu obvezuje poslodavce ovlastiti osobu koja će likvidirati svaki račun pečatiranjem. Isti zakon nameće poslodavcu dodatne troškove i obvezom duljeg roka čuvanja dokumenata. Naime, račun poslan e-mailom ne smatra se vjerodostojnom ispravom pa ga je stoga nužno isprintati na papir te likvidirati pečatom. Takav račun potom poslodavac mora čuvati 11 godina, pri čemu nije dozvoljeno voditi arhivu u elektroničkom obliku, već je valjana jedino kopija u papirnatom obliku. Primjer nepotrebnoga administrativnog opterećenja nalazimo i u pravilniku koji od poslodavaca, osim već standardnih evidencija radnika i radnog vremena, zahtijeva i vođenje evidencije korištenja dnevnim i tjednim odmorom. Ta obveza donosi dodatan trošak vremena poslodavcu, a kontroverzna je i iz perspektive zaštite privatnosti s obzirom na to da traži od poslodavaca evidentiranje vremena zaposlenika izvan radnog vremena, tj. onog kojim se zaposlenik privatno koristi. Loših propisa i nepotrebnih administrativnih procedura koje koče gospodarstvo ima svaka država bez obzira bila ona visokorazvijena (npr. SAD, UK, Njemačka) ili zemljea u razvoju (npr. Makedonija, Armenija, Vijetnam.
Preduvjet rasta
Među takvim su administrativnim opterećenjima i sve zastarjele, suvišne, duplicirane i iritantne zakonske obveze koje gospodarstvu neopravdano nameću visoke troškove poslovanja. Uspostavom sustava pametne regulative, umjesto da troše resurse na ispunjavanje tih obveza, poslodavci bi ih mogli uložiti u razvoj poslovanja i stvaranje uvjeta za ekonomski rast i otvaranje novih radnih mjesta. Međunarodni stručnjaci za regulatornu reformu procjenjuju ukupnu visinu administrativnih opterećenja jedne države na tri do sedam posto BDP-a. Stoga su vodeće države svijeta prepoznale smanjenje administrativnog opterećenja kao ključni preduvjet rasta.
EU ukinuo 6100 propisa
Europska unija u razdoblju od deset godina smanjila je administrativna opterećenja za 33 posto i stavila izvan snage 6100 propisa, što je dovelo do 41 milijardi eura ušteda za gospodarstvo EU. Južna Koreja, danas jedna od vodećih tehnoloških država svijeta, započela je regulatornu reformu 1990., a prvi korak bio je smanjenje administrativnog opterećenja. Sedam godina poslije učinci reforme pokazali su se u obliku milijun novih radnih mjesta, 36,5 milijardi dolara stranih investicija te 18,7 milijardi dolara administrativnih ušteda. Južna Koreja i danas nastavlja provoditi sustav pametne regulative zahvaljujući kojem već niz godina uspješno održava svoju visoku poziciju na DoingBusiness ljestvici najboljih svjetskih poslovnih okruženja. Sličan uspjeh postigle su mnoge države. Primjerice, Armenija je skočila za 23 mjesta i ušla u top 35 zemalja za jednostavnost poslovanja. Makedonija je u 2011. postala najbolji reformator na svijetu sa skokom s 92. na 38. mjesto na DoingBusiness ljestvici, a Austrija je uštedjela milijardu eura gospodarstvu i umnogome zahvaljujući reformi zadržala poziciju najzaposlenije članice EU.Hrvatska posjeduje velika iskustva u provedbi dijelova pametne regulative. Sve je započelo prije više od deset godina s obvezom procjene učinaka propisa na državni proračun za svaki novi propis, a 2007. godine slijedio je Hitrorez, koji je preporučio Vladi pojednostavnjenje 55 posto gospodarskih propisa. Međutim, samo 30 posto preporuka provedeno je do 2009. godine kada je Svjetska banka (FIAS) izmjerila 450 milijuna kuna ušteda proizašlih iz Hitroreza. Potom je 2012. donesen Zakon o procjeni učinaka propisa koji i danas važi, ali provodi se na manje od pet posto novih zakona. Također, Standard Cost Model (SCM) postao je standardna metodologija mjerenja administrativnog troška hrvatskih propisa te je 2015. donesen Akcijski plan za smanjenje administrativnih opterećenja za 20 posto u 2016., u sklopu kojeg su provedena dva pilot-projekta SCM-a na sedam područja s dobrim rezultatima.
Skupa administracija
No hrvatsko je gospodarstvo još uvijek jako sputano administrativnim opterećenjem, koje se procjenjuje na 10-23 milijardi kuna, a fragmentirane aktivnosti rasterećenja nisu povezane u sustav koji bi znatnije poboljšao poslovno okruženje. Stoga je i u izvješću Europske komisije za Hrvatsku s kraja 2015. posebno istaknuto da su veliko administrativno opterećenje i nefleksibilno poslovno okruženje ključne zapreke rastu gospodarstva. Znajući pritom da je primarni kriterij ulagača jednostavno administrativno okruženje i predvidivost regulatornog sustava, Hrvatska kao država ne kotira dobro kao ulagačka destinacija za domaće i strane investitore. Stoga se postavlja pitanje kako riješiti te probleme?
Lipa predstavila CROFIT
Udruga Lipa predstavila je javnosti inicijativu Pametne regulative (CROFIT), reforme koja se ne temelji na rezanju proračunskih sredstava ili smanjivanju prava, već želi učiniti i održati hrvatske propise i procedure razumljivijim, jednostavnijim i povoljnijim. CROFIT je sustavan pristup mjerenju i praćenju propisa i procedura s ciljem smanjenja troškova za gospodarstvo uz očuvanje javnog interesa. Sustav CROFIT-a ima dva primarna zadatka: mjeriti administrativni trošak važećih propisa primjenom SCM metodologije i predložiti Vladi njihova pojednostavnjenja te osigurati učinkovitu procjenu svih novih propisa prije donošenja (PUP). Prijedlog se temelji na pet uzajamno povezanih i nerazdvojivih komponenata: uspostavi ureda za pametnu regulativu pri Vladi; primjeni SCM metodologije na sve gospodarske propise; uspostavi e-registra propisa i administrativnih procedura; uspostavi internetskog portala za prijavu administrativnih zapreka; digitalizaciji svih javnih usluga. Uspješnom provedbom pametne regulative Hrvatska može ostvariti dodatni rast BDP-a i porast izvoza, ali i povećanje povjerenja poduzetnika i građana u javnu upravu i Vladu. Provedbom pametne regulative za smanjenje opterećenja od 25 posto do kraja 2017. godine Vlada može ostvariti uštede gospodarstvu od tri do šest milijardi kuna. Time može povećati konkurentnost i potaknuti rast hrvatskoga gospodarstva te povećati investicije. Pri tome treba istaknuti da je uspostava i provedba CROFIT-a višestruko isplativa, jer za svaku kunu uloženu u sustav hrvatsko društvo dobiva 133 puta toliko (ROI).
Najisplativija reforma
Na kraju, kao stručnjak za regulatornu reformu, kada bi bio u poziciji dati jedan savjet Vladi RH, onda bi to bio isti savjet koji sam dao drugim vladama za koje sam radio u šesnaest zemalja: pametna regulativa najisplativija je reforma koja donosi brze i mjerljive rezultate, a ne zahtijeva bolne rezove ili odricanja.