Hidroelektra niskogradnja posljednja je u nizu velikih građevinskih tvrtki koja se suočava sa stečajem. Financijski problemi traju već nekoliko godina, a situacija je u posljednjih nekoliko mjeseci eskalirala.
Radnici, koji primaju minimalac od prosinca prošle godine, još čekaju plaće za svibanj. Na snazi je tihi štrajk, koji bi uskoro mogao prerasti u generalni i potpuno paralizirati poslovanje.
Put u propast
Zaposlenici i Uprava sada sve nade polažu u dobivanje 40 milijuna kuna kredita od Privredne banke Zagreb i Hrvatske banke za obnovu i razvitak, čime bi barem kratkoročno osigurali sredstva za daljnje poslovanje. - Ovakvo je stanje prouzročilo mnogo faktora. Prvi i najvažniji svakako je način poslovanja tvrtke, ali u zadnjih godinu dana probleme nam stvara i to što ne možemo naplatiti neke stvari od svojih investitora, a to su Hrvatske ceste (HC) i Hrvatske autoceste (HAC). Prema jednima i drugima imamo potraživanja od 40-ak milijuna kuna i trenutačno ne postoji volja investitora da se to plati, odnosno sporimo se. Sada bi neovisni vještak, a kasnije sud, trebali ustanoviti tko je u pravu. Uvjereni smo da ćemo taj slučaj završiti u svoju korist, ali problem je što cijeli proces može potrajati i nekoliko godina, a toliko vremena jednostavno nemamo - kaže Marijan Vidmar, inženjer građevine i dugogodišnji zaposlenik tvrtke koji je nedavno izabran za glavnoga sindikalnog povjerenika Sindikata graditeljstva Hrvatske kao osoba ovlaštena za zastupanje sindikalne podružnice Hidroelektra niskogradnja. Suočeni s mogućom propašću tvrtke, u Hidroelektri su se ujedinili i sindikati i Uprava na čelu s direktorom Radom Pilipovićem pa sad jedinstveno nastupaju i nastoje naći rješenje koje bi ih održalo na životu. Vide ga u kreditu.- Odlučili smo se na traženje kredita, koji bi nam dao mogućnost da nastavimo raditi. Iznos koji bi nas pokrenuo u ovom trenutku upravo je tih 40-ak milijuna kuna koje ne možemo naplatiti pa ih sada tražimo od banaka. Kredit smo zatražili od PBZ-a i oni su pristali kreditirati nas s 20 milijuna kuna pristane li HBOR dati isti iznos - objašnjava Vidmar.
Apsurdno pogodovanje
Problemi Hidroelektre niskogradnje, osim lošeg modela poslovanja i problematično ugovorenih poslova, proizlaze i iz politike čuvanja dobrih odnosa s državnim tvrtkama, koje su ujedno i najveći investitori. Nikad nisu podnijeli tužbu protiv naručitelja radova zbog zastoja u radu uzrokovanih njihovim pogreškama poput kašnjenja dozvola, a druge su tvrtke to uredno prakticirale. - Strabag u takvoj situaciji diže tužbu od prvog dana zastoja i zaračunava penale državi jer ima dovoljno jako zaleđe da može čekati odluke suda. Tako radi konstantno, a mi to nikad nismo činili baš zbog politike ‘netalasanja’. I sada nam se događa da nam HC i HAC ne žele produžiti rokove, koji kasne baš zbog njihovih propusta. Tako se došlo do apsurdne situacije da državne tvrtke pogoduju stranim tvrtkama koje ih konstantno tuže i iskorištavaju sve postojeće rupe kako bi isisale novac iz državne blagajne, a prema domaćim izvođačima ponašaju se maćehinski - poručuje Vidmar i naglašava da je građevinski sektor u potpunom kolapsu te da se od velikih poduzeća drži još jedino Viadukt. Iako su se o kreditu za financiranje Hidroelektre niskogradnje iz HBOR-a trebali očitovati još potkraj prošlog tjedna, do zaključenja broja nismo uspjeli doznati jesu li sredstva odobrena. Za 1050 zaposlenika toga građevinskog giganta ostaje samo mučno iščekivanje.