Ususret dugom, toplom, prazničkom vikendu Liderova redakcija pobrinula se da dok odmarate imate i niz zanimljivih priča pri ruci.
Željka Laslavić istražila je što nam znači ‘Sveti lipanj- godišnji odmor prije godišnjeg odmora‘. Za sve one koji se brinu o posljedicama lipanjskih praznika na nacionalnu ekonomiju, doznala je kako u zemlji nerada od tri neradna dana u jednome mjesecu nema ni štete ni koristi. Produktivnost je premalena da bi se osjetio gubitak. Koliko Hrvatska ima neradnih dana, kako stojimo u odnosu na druge europske zemlje te što to znači za gospodarstvo doznajte u novom broju.
U novom broju nikako ne propustite ni odličnu analizu Jasmine Trstenjak naftnog biznisa u regiji. Naime, Rusi ne dolaze. Oni su već odavno tu. Sada se samo konsolidiraju, šire svoje pipke po cijeloj jugoistočnoj Europi i bacaju oko na sva područja naftnog biznisa: od koncesija za naftna polja, rafinerijskog biznisa do maloprodaje. Istina, bitka za tržište traje već neko vrijeme. Dokaz za to je prisustvo Zarubežnjefta u rafineriji u Bosanskom Brodu, Gazproma, odnosno tvrtke kćeri Gazpromnjeft u Naftnoj industriji Srbije (NIS), snažna ekspanzija Lukoila u maloprodaji, prisustvo MOL-a, odlazak OMV-a. No sada bi, zbog jačanja pozicije ruskih kompanija, moglo početi pravo zaoštravanje. Samo hrvatsko tržište dobar je pokazatelj.
Ovotjedna tema broja jest Spašavaj se tko može: Kako izbjeći pljenidbu imovine, u kojoj Ivica Grčar komentira više zakona kojima bi se smanjile nadležnosti sudstvu, a povećale ovlasti Poreznoj upravi Ministarstva financija. Predlaže se da stečajne postupke od trgovačkih sudova preuzme Ministarstvo financija, da dioničari u poreznim postupcima odgovaraju i osobnom imovinom za (porezne) dugove d.d. (proboj pravne osobnosti), da se smanji broj sudaca upravnih sudova, da se ograniče prava obveznika poreza na sudsku zaštitu u poreznim postupcima itd., što ukazuje na to da predlaganje većih ovlasti nije motivirano lošom naplatom poreza, nego nastojanjem da se izbjegne sudsku kontrolu upravnih (poreznih) postupaka. Koja bi mogla biti ključna posljedica takvih zakonskih promjena? Dioničari se mogu osigurati od pljenidbe imovine samo - ako ne budu imali imovinu koja se može zaplijeniti. Stoga bi se moglo dogoditi da im se više isplati rasprodati sve dionice, pa makar i upola cijene, novac staviti u banku u inozemstvu i živjeti od kamate.
Također, Matilda Bačelić i Edis Felić istražili su koji su to Čačićevi favoriti za izvoz i razvoj, pošto bi sektorski odabir, prema izvoru iz Ministarstva gospodarstva, trebao biti gotovo najkasnije do listopada. U temi o novim poticajima doznajte koje su industrije mogući kandidati za poticaje. Antonela Zečević doznala je kako Malin Holmberg, nova predsjednica Uprave Tele2 Hrvatska dolazi ispraviti pogreške bivših uprava. Jedna od njih jest mobilna tarifa Revolucija koja nije pridobila dovoljno korisnika da bi bila isplativa. Više o Holmberg i njezinim planovima u Hrvatskoj potražite u ovotjednoj rubrici Lik i djelo. Uz ovaj broj donosimo i prilog Tko je tko u farmaceutskoj industriji, a uz rang-listu 100 najvećih farmaceutskih kompanija pročitajte i analizu Matilde Bačelić, okrugli stol o generičkim lijekovima te niz drugih zanimljivih tema.
Novi broj Lidera možete pročitati na iPadu. Aplikaciju s pomoću koje ga možete kupiti skinuti OVDJE