Kažu da je za bika na tržištu kapitala, ako želi zaraditi, nužno biti pozitivan i živjeti u uvjerenju u bolje sutra. Tko zna, možda je to jedan od brojnih razloga zašto imamo nerazvijeno tržište kapitala. Previše je pesimista a short sellinga nemamo da bi mogli doći na svoje i uopće dobiti priliku biti u pravu. Iako je naše tržište kapitala prilično mlado i nerazvijeno u odnosu na razvijenija tržišta na kojima je sasvim normano da mlađe osobe planiraju financijsku budućnost jer nema mame države da se brine za sve potrebe u starosti, u zadnje vrijeme primjetan je interes za ulaganja. Unatoč činjenici da strana financijska tržišta obiluju svim onim što doma nedostaje, a to je mnogo veći izbor financijskih instrumenata za trgovanje, ETF-ovi (burzovno utrživi fondovi), short selling, opcije i slično, ipak, burzovni indeksi od početka godine pokazuju znakove oporavka i uzlazni trend (Grafikon 2).
Burzu mnogi još uvijek percepiraju kroz IPO (inicijalna javna ponuda) HT-a u kojoj je sudjelovalno mnogo građana, te je popularnost burze bila na visokoj razini. Mnogi građani postali su vlasnici dionica, kroz javne ponude, ili prije toga, kroz privatizaciju poduzeća. Zbog naglog rasta tržišta koje je trajalo negdje do sredine 2007. godine, mnogi su ulaganje u dionice doživljavali kao način lake i brze zarade. I onda je došao kraj balade i financijska kriza 2008. godine, koja je usput rečeno odavno završila tamo gdje je i počela, a u glavama ”naših” medija je još uvijek (nažalost) aktualna tema kojom (ne)namjereno zabavljaju puk. Nagli i žestoki pad tržšta doveo je do stvaranja negativne slike o tržištu kapitala zbog čega je većina ulaganje u dionice karakterizirala kao hazard ravan kockanju u kockarnici. Mnogi su shvatili ono što na stranim financijskim tržištima odavno znaju: ”Ne postoji stablo koje raste do neba”. ”Ali sve što je bilo, bit će opet”, davno je napisao Propovijednik.
Trenutno stanje na Zagrebačkoj burzi (ZSE) nije nimalo veselo. Kontinuirani pad prometa zadnjih nekoliko godina (Tablica 1) koji je pratio strahovit pad indeksa i njegovo struganje po dnu (Grafikon 1), kroničan nedostatak likvidnosti, odljev kapitala iz dioničkih investicijskih fondova, nezainteresiranost mirovinskih fondova za hrvatske dionice (nije da nema prilika) te uvođenje poreza na kapitalnu dobit početkom ove godine, udarili su pečat trenutnom stanju na burzi. Od pozitivnih događanja možemo istaknuti preuzimanje Ljubljanske burze (LJSE) krajem prošle godine, što se može tumačiti kao pozitivan iskorak ka proširenju ponude prema investitorima na domaćoj i regionalnoj sceni.
Tablica 1 – Redovni dionički promet Zagrebačke burze u periodu 2007.-2015.
[caption id="attachment_239069" align="aligncenter" width="552"]
Izvor: Zagrebačka burza[/caption]
U tablicama ispod (preuzeto iz prezentacije Tržište kapitala u Hrvatskoj, sa konferencije o hrvatskom novčanom tržištu u svibnju u Opatiji), mogu se naći razlozi trenutnog stanja. Sve je manje dionica na uređenom tržištu kojima se može trgovati (Tablica 2). Posljedično tome, ako je broj dostupnih instrumenata za trgovanje u opadanju iz godine u godinu i prometi će biti manji što je vidljivo iz Tablice 1. Dakle, nužno je povećati broj dioničkih društava (ponude dionica državnih poduzeća na burzi i/ili nove uspješne kompanije iz privatnog sektora) čijim dionicama se može trgovati kao i razinu transparentnosti.
Tablica 2 – Dionice na uređenom tržištu Zagrebačke burze
[caption id="attachment_239070" align="aligncenter" width="552"]
Izvor: HANFA, preuzeto sa www.trzistenovca.hr[/caption]
Pad broja dostupnih kompanija čijim dionicama se može trgovati, kumovao je i manjem broju investitora na domaćem tržištu kapitala, koji su prestali ulagati zbog pretrpljenih gubitaka i/ili loših uvjeta, a većim dijelom pozicionirali su se na globalno financijsko tržište ponajviše zbog velikog izbora financijskih instrumenata kojima je moguće trgovati. Postavlja se pitanje kako vratiti ulagače na domaće tržište kapitala? Boljom i kvalitetnijom ponudom financijskih instrumenata kojima se može trgovati na transparentan način, može biti samo jedan od mnogih odgovora na prethodno pitanje
Tablica 3 – Broj malih ulagača na tržištu kapitala u RH
[caption id="attachment_239071" align="alignnone" width="553"]
Izvor: HANFA, preuzeto sa www.trzistenovca.hr[/caption]
Trenutnom stanju na tržištu kapitala doprinijeli su i institucionalni ulagači svojim (ne)ulaganjem. U prvom redu mislimo na obvezne mirovinske fondove čije portfelje uglavnom krase državne obveznice (oko 72% portfelja), a koji su prethodnih godina imali kolosalne gubitke na dionicama građevinskog sektora čije dionice su izgubile na vrijednosti i preko 95%, te potpuni promašaj ulaganja u turistički sektor (CROBEXturist od 21.03.2013. do danas napravio povrat od oko 200%). U Tablici 4 vidljiva je dosta niska izloženost kako domaćem tako i stranim dioničkim tržištima. Ako se zna da npr. S&P 500 indeks (koji sadrži 500 najvećih kompanija u Americi mjereno po tržišnoj kapitalizaciji) ima prosječan godinji povrat od oko 9% (što je znatno više od prinosa državnih obvzenica a i znatno sigurniji), s pravom se možemo zapitati u motive takve strategije ulaganja (ako je se uopće može i nazvati strategijom). Bit će nužno aktivnije uključivanje i institucionalnih ulagača na dioničko tržište kako bi se tržište kapitala (re)aktiviralno i podiglo na kvalitetniju razinu.
Tablica 4 – Institucionalni ulagači u vrijednosne papire u RH
[caption id="attachment_239072" align="aligncenter" width="553"]
Izvor: HANFA, preuzeto sa www.trzistenovca.hr[/caption]
Pogledajmo što nas očekuje u budućem periodu i što kažu grafikoni. CROBEX (indeks Zagrebačke burze) svoj je vrhunac zabilježio 15. listopada 2007. sa zaključnom cijenom od 5,392.94 bodova, dok je najviša dnevna vrijednost ikad zabilježena dosegnuta 16. listopada 2007. sa cijenom od 5,448.16 bodova (Grafikon 1). Najniža vrijednost u 10 godišnjem period zabilježena je 09. ožujka 2009. sa cijenom od 1,239.17 bodova dok je isti dan indeks zaključio sa najnižom cijenom od 1,262.58 bodova. U jeku financijske krize, u periodu od samo jedne godine i pet mjeseci CROBEX je doživio kolosalni pad od -76.59% ako promatramo najvišu i najnižu zaključnu vrijednost indeksa.
Crobex indeksi dosegnuli najviše razine od listopada 2014.
Na dnevnom grafikonu (Grafikon 1) su postavljena dva pomična prosjeka (PP) koja pokazuju snagu trenda. Brži PP od 50 perioda je presjekao sporiji PP od 200 perioda početkom 2008. godine i nagovijestio dugogodišnji padajući trend. Za one koji ne znaju pomični prosjeci pokazuju snagu trenutnog trenda, te sve dok se cijena indeksa ili dionice nalazi iznad relevantnih pomičnih prosjeka (20, 50, 100, 200) kaže se da je trend rastući, a dok je cijena ispod PP kaže se da je trend padajući. Isto tako, kad brži PP (u našem slučaju od 50 perioda) presiječe sporiji PP (u ovom slučaju 200 perioda) smatra se promjenom trenda, i obrnuto. Ako se presijecanje dogodi iznad 200 dnevnog PP to može biti indikator nadolazećeg padajućeg trenda, a ako je presijecanje ispod 200 dnevnog PP to može biti indikator nadolazećeg rastućeg trenda. Iz grafikona je vidljivo da je cijelu 2007. godinu cijena bila u rastućem trendu i iznad PP. Presijecanje se dogodilo na razini indeksa od oko 4,900.00 bodova dok je indeks imao cijenu od oko 4,600.00 bodova. Pomični prosjeci kasne za cijenom ali su snažan indikator trenda. U ovom slučaju na signal presijecanja moglo se doći do zaključka o snažnom padajućem trendu jer je cijena već bila pala od svog vrha nekih 850 bodova, nakon neuspješnog pokušaja osvajanja višeg vrha. Nakon toga cijena se zadržala ispod PP od 50 sve do dna od 1,239.17 bodova, nakon čega je testirala taj PP i probila ga, da bi sredinom 2009. probila i 200 dnevni PP na razini oko 1850 bodova. Prije presijecanja formirana je otporna horizontalna linija a indeks se kretao u horizontalnom kanalu između vrijednosti 2300 bodova što se pokazalo kao značajna otporna razina koja je testirana nekoliko puta i vrijednosti od 1600 bodova (razina na kojoj je početkom godine formirano dvostruko dno koje je nagovijestilo okretanje trenda). Cijena je probila padajuću trend liniju i ako uspije formirati viši vrh (razina otpora oko 1940 bodova) možemo očekivati nastavak rastućeg trenda.
Grafikon 1 – Kretanje indeksa CROBEX u 10 godišnjem periodu (dnevni grafikon)
[caption id="attachment_239073" align="aligncenter" width="552"]
Izvor: TeleTrader WebStation[/caption]
Na grafikonu ispod (Grafikon 2) slika je dosta jasnija. Vidljiv je padajući kanal koji je probijen krajem kolovoza nakon čega je testiran što mu daje potporu. Probijanje je značajnije jer se dogodilo na horizontalnoj trend linija koja je na grafikonu izmjenjivala ulogu potpornih i otpornih razina. Razina indeksa od 1820 bodova je ključna za daljni razvoj smjera kretanja. Značajno je što se unutar većeg padajućeg kanala formirao i manji padajući kanal (označen crvenim isprekidanim linijama) iz kojeg je cijena izašla uz potvrdu probijanja 20 dnevnog PP kroz 50 dnevni PP što je signal rastućeg trenda. Pozitivno je što je formirana i rastuća trend linija (označena zelenom bojom na grafikonu) na kojoj je 20 dnevni PP presjekao 50 dnevni PP s donje strane i dao prvi signal promjene trenda što se poklopilo sa najnižom razinom indeksa iz 2012. godine.
Hoće li indeksi osvojiti nove vrhove ili će se pad nastaviti?
Cijena se nalazi na prvoj ključnoj razini oko 1860 bodova, što je i prva ključna otporna razina (R1). Moguće je probijanje te razine nastavkom rastućeg trenda ili povrat i testiranje razine od 1820 bodova i nastavak trenda. Sljedeće ključne otporne razine nalaze se na 1940 bodova (R2) što označava prethodni viši vrh koji je zabilježen u 2014. godini, 1980 bodova (R3) i na razini od 2030 bodova (R4) što je vrh iz 2013. godine.
U prilog tehničkim pokazateljima nastavka rasta indeksa idu i sve bolji makroekonomski pokazatelji, od rasta BDP-a, nižih kamata na kredite, rasta industrijske proizvodnje i sl.
Grafikon 2 – Kretanje indeksa CROBEX u 5 godišnjem periodu (dnevni grafikon)
[caption id="attachment_239074" align="aligncenter" width="552"]
Izvor: TeleTrader WebStation[/caption]
Kako će se kretati CROBEX u nadolazećem periodu sa sigurnošću ne možemo prognozirati, ali da ima sve preduvjete za nastavak rastućeg trenda je očigledno. Za razvoj tržišta kapitala u Hrvatskoj potrebni su novi financijski instrumenti kao i nova dionička društva na burzi. Hoće li biti sluha za sve navedeno, ostaje za vidjeti. Kažu da je na burzi bol za propuštenom prilikom i oportunitetnim troškom mnogo veća od samog gubitka.
Autor: Ivan Stojanović, Head of Croatian Market at CM-Equity AG (OptimTrader)