Nakon duljeg razdoblja uspavanosti, danas bi na Zagrebačkoj burzi trgovanje moglo oživjeti, a Crobexi porasti, zahvaljujući snažnom skoku cijena dionica na svjetskim tržištima, nakon što su čelnici EU dogovorili mjere koje bi mogle ublažiti dužničku krizu.
Od 9 analitičara brokerskih tvrtki, koji su sudjelovali u anketi Hine, njih 5 danas očekuje stagnaciju Crobexa, a 4 rast. Crobex indeks ojačao je jučer 0,95 posto, na 1.637 bodova, a Crobex10 1,37 posto, na 894 boda. Redovni promet dionicama iznosio je samo 3,07 milijuna kuna, što je za milijun manje nego dan prije i najmanji dnevni promet u ovoj godini.
- Domaće je tržište već danima ‘mrtvo‘, no nadam se da bi danas moglo malo oživjeti nakon dobrih vijesti sa summita EU-a, koje su jutros potaknule snažan rast cijena dionica na svjetskim burzama - kaže Maja Bešević Vlajo, portfelj menadžerica u Podravskoj banci.Jutros su cijene dionica na azijskim i europskim burzama snažno porasle, nakon vijesti iz Bruxellesa da su čelnici EU-a postigli dogovor o mogućnosti dokapitalizacije banaka u eurozoni izravno iz europskih fondova, i to bez povećanja državnog duga. To znači da će banke koje su u problemima ubuduće moći dobiti svježa sredstva izravno iz privremenog Europskog fonda za financijsku stabilizaciju (EFSF) te stalnog Europskog stabilizacijskog mehanizma (ESM). Čelnici EU-a postigli su i sporazum o paketu za poticanje gospodarskog rasta, vrijednom 120 milijardi eura.
- Pozitivno je i to što su čelnici EU-a dogovorili mjere za poticanje gospodarskog rasta, a sve dogovoreno trebalo bi olakšati otplatu kredita kako prezaduženim članicama eurozone, tako i njihovim bankama. Zasad su tržišta vrlo pozitivno reagirala na vijesti iz Bruxellesa, no vidjet ćemo hoće li se tako snažan rast cijena dionica i održati - ističe Maja Bešević Vlajo.Nakon maratonskih, na trenutke i oštrih pregovora čelnici EU-a postigli su i dogovor da će se sredstva iz EFSF-a i ESM-a moći koristiti za stabilizaciju tržišta obveznica, odnosno kupnju obveznica prezaduženih članica eurozone.
To bi trebalo ublažiti pritisak na rast prinosa na obveznice Italije i Španjolske, koji se već danima kreću na razinama koje se smatraju dugoročno neodrživom cijenom financiranja. Dogovoreno je, također, da se do kraja godine formira nadzorno tijelo zaduženo za banke u eurozoni, kako bi se prekinuo ‘začarani krug‘ ovisnosti između banaka i državnih dugova.- U fokusu ulagača na svjetskim burzama bit će danas i makroekonomski pokazatelji iz SAD-a, posebice čikaški PMI indeks gospodarske aktivnosti. Rast američkog gospodarstva usporava, no jasno je da mu ne prijeti recesija, što bi današnji pokazatelji trebali potvrditi - kaže Maja Bešević Vlajo.Pažnju domaćih ulagača moglo bi, pak, privući izvješće Državnog zavoda za statistiku o industrijskoj proizvodnji u svibnju. Pet makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjuje u prosjeku da je u svibnju industrijska proizvodnja pala za 5,9 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine.Premda oštar, bio bi to blaži pad nego u travnju, kada je industrijska aktivnost potonula 9,4 posto u odnosu na isti lanjski mjesec, što je bio njezin najveći pad od studenoga 2009. godine. No, s obzirom da su posljednjih mjeseci učestali podaci o padu potrošnje, industrije i drugih gospodarskih aktivnosti, ne očekuje se veća reakcija tržišta na izvješće DZS-a.
- Na zagrebačkoj su burzi prometi vrlo niski već dulje vrijeme, pa ne vjerujem da bi neke domaće vijesti mogle značajnije pokrenuti tržište. Uostalom, ušli smo u ljetnu sezonu, kada se, bez obzira bile vijesti dobre ili loše, trgovanje smiri. Vjerujem da će tako biti idućih mjesec, dva, osim ako na svjetskim burzama ne dođe do nekog dramatičnog oporavka - zaključuje Maja Bešević Vlajo.