Nedavni rast cijena nafte od oko 30 posto od lipnja do danas u skladu je s padom zaliha sirove nafte zadnjih mjeseci, što sugerira povećani pritisak na tržištu uz već najavljeno OPEC-ovo smanjenje proizvodnje. Očekuje se da će potražnja za naftom rasti na 1,5 milijuna barela po danu zahvaljujući oporavku potražnje u Kini i Indiji, što bi moglo produbiti deficit na svjetskom naftnom tržištu.
U narednom razdoblju očekujemo korekciju cijena nafte naniže zbog smanjenja globalne potražnje uslijed recesije u euro području te snažnog usporavanju rasta u SAD. Cijenu nafta na kraju ove godine vidimo na 87 dolara po barelu te manji pad do 84 dolara do kraja 2024., stoji u HUP-ovoj makroekonomskoj analizi Kvartalni izgledi.
Stabilizacija cijene prirodnog plina proteklih mjeseci posljedica je izrazito visoke popunjenosti skladišta plina veće od 96 posto, što bi trebalo obuzdati sezonski rast cijena ovog energenta pod uvjetom da ne dođe do većih geopolitičkih nestabilnosti.
Osim toga, europska industrija se disciplinirano drži cilja o smanjenju potrošnje plina za 20 posto. Među rizicima po ponovni rast cijena su, međutim, neočekivano zahlađenje za samo jedan stupanj celzijus, nespremnost stanovništva na uštedu energije te neočekivani remonti nuklearki, koji podižu potražnju proizvođača struje za plinom.
Cijena plina do kraja godine rasti će prema 50-60 eura po MWh. Ključni rizik je potpuni prekid dotoka ruskog plina u EU, što bi cijenu plina diglo iznad 100 eura po MWh. Pad cijena aluminija reflektira usporavanje svjetske ekonomije, kao i pad kineske proizvodnje (60 posto svjetskog outputa) uslijed zatvaranja pogona zbog pandemije, krize u građevinskom sektoru te redukcija električne energije.
Prognoze kineske proizvodnje u narednim godinama pokazuju tendenciju sporijeg rasta. Nepovoljni ekonomski trendovi u glavnim ekonomijama su napokon poništeni rastom potražnje automobilske industrije te energetske transformacije vođene ubrzanom ekspanzijom solarnih panela.
Prema kraju godine očekuje se pad cijena aluminija do 2 400 dolara po toni, dok se do kraja 2024. godine očekuje rast cijene na oko 2 800 dolara. Cijena bakra ovisi o potražnji najvećeg globalnog ‘igrača’ Kine, gdje se očekuje sporiji rast proizvodnje. Kratkotrajni oporavak kineske potražnje prema kraju godine mogao bi pak biti poništen manjom europskom potražnjom zbog recesije.
U srednjem roku, bakar je ključna sirovina u čistim tehnologijama, uključujući električna vozila te vjetroturbine, što podržava stabilnost cijena iznad 8,500 dolara po metričkoj toni u 2024. godini, što je malo iznad prosječne cijene u ovoj godini.
Cijena pšenice na najnižoj razini od srpnja 2022.
Cijena kukuruza pala je zbog poboljšanih vremenskih prilika na sjevernoj hemisferi te sve izraženijih znakova slabije potražnje. U međuvremenu, pritisak na novi rast cijena proizlazi iz lošijih podaka o američkim zalihama ove žitarice, kao i iz neizvjesnosti oko isporuka kukuruza preko Crnog mora, nakon što je Rusija intenzivirala napade na ključnu izvoznu infrastrukturu.
Na stabilizaciju ili pak pad cijene kukuruza u idućoj godini utječu rast ponude ove žitarice s argentinskog te američkog tržišta. Cijena kukuruza na kraju godine kretat će se oko 530 centi po bušelu, dok bi na kraju 2024. mogla pasti na 460 centi po bušelu.
Cijena pšenice je na najnižoj razini od srpnja 2022. godine. zbog slabije globalne potražnje te poboljšanih prognoza nadolazeće američke žetve. Usporavanje rasta u glavnim ekonomijama te povijesno gledano i dalje izrazito visoke cijene ove kulture, naime negativno utječu na potražnju.
Istovremeno vlada neizvjesnost oko isporuka kukuruza preko Crnog mora, zbog potencijalnih napada Rusije na dogovorenu izvoznu platformu. Osim toga, Moskva uvjetuje nesmetan izvoz pšenice vraćanjem ruske poljoprivredne banke u SWIFT te otvaranjem cjevovoda za izvoz ruskog amonijaka. Puno toga ovisi o uspjehu preusmjeravanja ukrajinske pšenice alternativnim rutama kroz Europu, npr. kroz Litvu, Jadransko more…
Očekuje se da će cijena pšenice na kraju godine biti na razini oko 225-230 eura po toni dok bi u 2024. godini mogla pasti i do 10 posto. Rast cijene šećera na 12-godišnji maksimum posljedica je smanjene prognoze volumena proizvodnje ove kulture zbog nepovoljnih klimatskih prilika zbog čega Indija potpuno obustavlja izvoz šećera.
Istodobno rastu procjene već rekordne globalne potražnje. U nastavku godine te u 2024. godini se očekuje pad cijena šećera zahvaljujući brazilskoj žetvi, koja je povijesno druga najveća ikada. Glavni rizici za osnovni scenarij, koji mogu potaknuti ponovni rast cijena, uključuju nametanje izvoznih restrikcija u Indiji, rast proizvodnje biogoriva te rast cijena energenata nakon smanjenja OPEC-ove proizvodnje nafte.
Nedavni pad cijena kave arabica posljedica je očekivanja vrhunske brazilske žetve te slabijeg brazilskog reala. U nastavku godine te u 2024. godine, cijene kave bi se mogle normalizirati na oko USD 160 po funti. Snažne isporuke iz Brazila trebale bi poništiti utjecaj rastuće potražnje te smanjenja zaliha. Volatilnost cijena umjetnih gnojiva, ekstremne vremenske neprilike te ponovno jačanje brazilskog reala u odnosu na američki dolar suglavni faktori neizvjesnosti, stoji u HUP-ovoj analizi.