Trgovina na malo u siječnju bilježi snažan realni rast od čak 7,9 posto godišnje nakon povećanja od 7,1 posto u četvrtom kvartalu pod snažnim utjecajem trgovine na malo ne-prehrambenim proizvodima te povećanja prodaje odjeće i potrošačke elektronike.
Snažna podloga za to je naravno snažno tržište rada na kojem u zadnjem kvartalu 2023. godine svjedočimo snažnom ubrzanju rasta plaća na 10,3 posto s 8,2 posto u trećem kvartalu, još snažnijem rastu ukupnih primanja na krilima neoporezivih davanja uz solidan rast zaposlenosti oko tri posto (godišnje). Također svjedočimo ubrzanju rasta impulzivnog nenamjenskog potrošačkog kreditiranja na 12 posto u siječnju s prosječnih deset posto u četvrtom te 6,5 posto u trećem kvartalu prošle godine, stoji u najnovijoj analizi Fokus tjedna Hrvtaske udruge poslodavaca (HUP).
Poslovično snažni pokretači osobne potrošnje – inozemni prihodi od turizma te inozemne doznake stanovništvu u drugoj polovini godine bilježe nominalne stope rasta niže od stope inflacije, što upućuje na realni pad u obje kategorije, odnosno izostanak njihovog doprinosa snažnom realnom rastu osobne potrošnje.
Nastavljajući trendove iz prošle godine, realni rast osobne potrošnje početkom godine je u Hrvatskoj također znatno jači nego u ostatku CEE regije (7,9 posto prema svega 1,5 posto), što nije iznenađenje s obzirom na relativno brži realni rast bruto plaća i zaposlenosti u odnosu na okruženje.
S obzirom na ubrzanje rasta osobne potrošnje, oporavak izvoznih očekivanja prerađivača te snažniji rast građevinskih aktivnosti, prvi ovogodišnji podaci upućuju na daljnje ubrzanje realnog rasta BDP-a u prvom kvartalu 2024. godine nakon rasta od 4,3 posto zabilježenog u posljednjem tromjesečju prošle godine.
U ovoj godini također očekujemo snažniji realni rast osobne potrošnje od 3,7 posto nakon 3,1 posto iz 2023. godine, a na krilima snažnog rasta bruto plaća od oko deset posto (realno oko 6,5 posto) kojeg podupire rast plaća u javnom sektoru od čak 15 posto, daljnjim pritiscima na dodatni rast primanja zaposlenika, relativno visoke indeksacije mirovina za cijene i plaće u prošloj godini te povećanju naknada građanima iz proračuna (+16,9 posto ili 1,1 milijardu eura).
Očekuje se i ubrzanje rasta potrošačkog kreditiranja sukladno snažnom tempu rasta plaća te optimizma potrošača, koji je od kraja 2019. po prvi puta iznad prosjeka EU. Snažnija turistička sezona je glavni pozitivni rizik za potrošnju, s obzirom na pozitivne najave vodećih turističkih operatera te poboljšanje pouzdanja u sektoru usluga u EU.
Je li trend rasta potrošnje održiv i do kada
Iako snažan rast javne potrošnje, robusno tržište rada te EU fondovi produljuju svoj zamašnjak u pogledu ubrzanja rasta osobne potrošnje te općenito ekonomije u ovoj godini, postojeći tempo rasta je barem iz nekoliko razloga neodrživ.
Snažan rast javne potrošnje u izbornoj godini ‘uložen’ u povećanje kupovne moći stanovništva nemoguće je ponoviti, jer kad bi se nastavilo s aktualnim bujanjem javne potrošnje u godinama pred nama bismo lako ušli u proceduru prekomjernog deficita, odnosno potrošili fiskalni kapacitet te zaustavili proces poboljšanja kreditnog rejtinga zemlje. Ključni privremeni zamašnjak agregatne potražnje će proći po povlačenju ‘investicijske plime’ podržane rekordnim prilivima iz EU fondova (povučeno 2,9 milijardi eura ili 53 posto iz ukupne omotnice grantova teške 5,5 milijardi eura) od 2025. nadalje, a osobito od 2027. godine.
Osim toga, već smo upozorili na dvostruko snažniji rast jediničnog troška rada (11,6 posto) u odnosu na prosjek EU (6,6 posto), što podgrijava inflaciju te uz nekonkurentnu cijenu električne energije i porezni klin negativno djeluje na konkurentnost hrvatskih poduzeća.
To samo aktualizira HUP-ove ključne teze kako prekomjerna regulacija te intervencija u načela slobodnog tržišta nepovoljno utječu na održivost gospodarskih subjekata u trgovini, dinamiku trgovine na malo i konkurenciju među trgovcima na štetu krajnjih potrošača. Ovo se naročito odnosi na zabranu rada nedjeljom obzirom na to da je odluka selektivna i diskriminira same trgovce prema izuzeću o propisanom ograničenju i veličini. Iako većina članica EU na neki način ograničava rad trgovaca nedjeljom, u Hrvatskoj se ipak moglo voditi računa o relativno najvećoj izloženosti ekonomije turizmu u EU (18 posto BDP-a, 11 posto bruto dodane vrijednosti) (in)direktno odgovornog za gotovo 50 posto osobne potrošnje u cijeloj godini.
Kako bi se osigurala održivost svih gospodarskih subjekata u promijenjenim uvjetima poslovanja posljednjih godina (poremećaji u dobavnim lancima, inflacija, rast troškova života) potrebno je provesti stručnu i pažljivu reviziju zadnjeg Zakona o trgovini te omogućiti poduzetnicima samostalnu odluku o radu nedjeljom uz adekvatnu nagradu zaposlenih te jačanje kapaciteta institucija i inspekcijskih službi u provođenju kontrole odredbi Zakona.
I na kraju, mada ne i najmanje važno, HUP se zalaže za stavljanje administrativnog ograničenje cijena van snage s obzirom na to da inflacijski pritisci slabe, tržišne cijene sirovina i energenata se stabiliziraju pa jača konkurencija u trgovačkom sektoru. Sve je lakše, naime, transponirati uštede na cijenama ulaznih artikala uslijed pojeftinjenja proizvodnih inputa. Štoviše, tromjesečna cjenovna očekivanja domaćih trgovaca ostaju niža od onih u euro području, a posljednjih mjeseci ponovo rastu očekivanja oko stanja zaliha.