Od 2020. pet najbogatijih ljudi na svijetu udvostručilo je svoje bogatstvo. U istom je razdoblju gotovo pet milijardi ljudi na globalnoj razini postalo znatno siromašnije, pokazuje najnovije izvješće Oxfama o globalnoj nejednakosti.
Oxfam navodi kako trenutna borba protiv siromaštva nije prioritet te da ako nastavimo istim tempom, siromaštvo bi se moglo iskorijeniti za 230 godina, a isto tako navode kako će svijet kroz samo deset godina dobiti svog prvog trilijunaša, što samo po sebi pokazuje stanje nejednakosti koje je postalo nikad veće. Ogromna koncentracija globalne korporativne i monopolske moći pogoršava nejednakost u cijelom gospodarstvu. Čak sedam od deset najvećih svjetskih korporacija ima ili milijardera izvršnog direktora ili milijardera kao glavnog dioničara.
- Kako bi okončale ekstremnu nejednakost, vlade moraju radikalno redistribuirati moć milijardera i korporacija natrag na obične ljude. Ravnopravniji svijet je moguć ako vlade učinkovito reguliraju i ponovno osmisle privatni sektor – navodi se u izvješću.
Razbijanje monopola
Za spomenutih pet najbogatijih ljudi na svijetu, od 2020. bogatstvo se udvostručilo na 869 milijardi dolara.Izvješće Oxfama, koje je objavljeno dok se poslovna elita okuplja ovaj tjedan na godišnjem sastanku Svjetskog ekonomskog foruma (WEF) u Davosu, pokazalo je da milijarder sada ili vodi ili je glavni dioničar 7 od 10 najvećih svjetskih kompanija.
Zbog toga Oxfam poziva vlade da obuzdaju korporativnu moć razbijanjem monopola, uvođenjem poreza na višak dobiti i bogatstva i promicanje alternativa dioničarskoj kontroli kao što su oblici vlasništva zaposlenika.
Procijenjeno je da je 148 vrhunskih korporacija ostvarilo 1,8 trilijuna dolara dobiti, 52 posto više u trogodišnjem prosjeku, što je omogućilo pozamašne isplate dioničarima čak i dok su se milijuni radnika suočavali s krizom troškova života jer je inflacija dovela do realnih smanjenja plaća.
- Ova nejednakost nije slučajna, klasa milijardera osigurava da im korporacije isporuče više bogatstva na račun svih ostalih - rekao je privremeni izvršni direktor Oxfam Internationala Amitabh Behar.
Iako glavešine u Davosu prema van zagovaraju ‘stakeholder capitalism‘ tj. dionički kapitalizam, za koji WEF kaže da definira korporaciju ne samo kroz povećanje profita već i ‘ispunjavanje ljudskih i društvenih težnji kao dijela šireg društvenog sustava‘, Oxfam navodi kako su prema izvorima podataka od Međunarodne organizacije rada i Svjetske banke do Forbesove godišnje liste bogataša, takve težnje daleko od ispunjenja, ili kako bi se kod nas reklo, WEF mali praznu slamu.
- Ono što sigurno znamo jest da današnji ekstremni sustav dioničarskog kapitalizma, koji stavlja sve veće povrate bogatim dioničarima iznad svih drugih ciljeva, potiče nejednakost - rekao je Max Lawson, voditelj politike nejednakosti.
Rast bogatstva pet najvećih milijardera usklađen s inflacijom potaknut je snažnim dobicima u imovini izvršnog direktora Tesle Elona Muska, direktora LVMH-a Bernarda Arnaulta, Jeffa Bezosa iz Amazona, suosnivača Oraclea Larryja Ellisona i investitora Warrena Buffetta.
U međuvremenu, gotovo 800 milijuna radnika vidjelo je da njihove plaće u posljednje dvije godine nisu uspjele pratiti inflaciju, što je u prosjeku rezultiralo ekvivalentom 25 dana izgubljenog godišnjeg prihoda po radniku, prema analizi Oxfama. Od 1600 najvećih svjetskih korporacija, samo 0,4 posto njih javno se obvezalo da će radnicima plaćati plaću koja može preživjeti i podupirati plaću za život u svojim lancima vrijednosti, pokazalo je istraživanje.