Barem 60 milijuna eura više moglo bi se sliti u lokalne proračune kada bi se revno provodila naplata poreza na kuće za odmor, no ovaj porez, naplati se tek za svaku četvrtu takvu nekretninu. Proizlazi to naime iz usporedbe naplaćenog poreza na kuće za odmor i broja praznih nekretnina u Hrvatskoj, koje se prema definiciji Porezne uprave smatraju kućama za odmor, budući da se koriste samo povremeno.
U 2022. godini od poreza na kuće za odmor u Hrvatskoj naplaćeno je 21,7 milijuna eura, a gruba računica pokazuje da bi se kroz ovaj porez moglo godišnje naplatiti minimalno 84 milijuna eura (za 600 tisuća praznih nekretnina, koliko se procjenjuje da ih je u Hrvatskoj, a prema tome se i povremeno koriste, uz prosječna godišnji porez od 2 eura po četvornom metru i konzervativnu procjenu o prosječnoj veličini nekretnine od 70 kvadrata).
Iako je riječ o relativno niskom porezu, njegova naplata izuzetno je niska zbog činjenice da se očekuje od vlasnika nekretnina da se dobrovoljno prijave za njegovo plaćanje. Stoga, ako se sam vlasnik ne prijavi za plaćanje poreza, trebalo bi dokazati da nekretninu koristi samo povremeno. S obzirom da u konačnici za većinu lokalnih samouprava ovaj porez ne predstavlja preveliki prihod, većina njih se do sada nije ozbiljnije bavila ‘detektivskim‘ poslom i istraživanjem koristi li se nekretnina samo povremeno ili ne.
S druge strane, barem bi za strance koji imaju nekretninu u Hrvatskoj (a procjenjuje se da je takvih nekretina 300 tisuća), a tu ne žive, trebalo biti relativno jednostavno razrezati ovaj porez. Porez na kuće za odmor, prema tumačenju Porezne uprave, trebali bi plaćati i svi iznajmljivači apartmana (budući da se oni koriste sezonski, tj, povremeno, a ne stalno), kao i sve tvrtke i fizičke osobe koje imaju prazne nekretnine, odnosno koriste ih samo povremeno.
Sve je na poreznom obvezniku
Kojim se alatima mogu posložiti lokalne zajednice kako bi poboljšale naplatu ovog poreza? Mogu li upariti podatke o prebivalištu s vlasništvom nekretnine, poslužiti se bazom podataka o sezonskim iznajmljivačima ili provjeriti podatke o potrošnji vode ili električne energije? Odgovor na ovo pitanje potražili smo od Porezne uprave, koja provodi naplatu poreza na kuće za odmor za 293 općine/grada.
– Ministarstvo financija Porezna uprava zajedno s jedinicama lokalne samouprave (JLS) kontinuirano radi na unapređenju utvrđivanja i naplate svih lokalnih poreza pa i na utvrđivanju i naplati poreza na kuće za odmor. S tim u svezi napominjemo da JLS mogu pozvati građane da prijave obvezu poreza na kuće za odmor, ali i donijeti odluku da će sam utvrđivati i naplaćivati obvezu. Ističemo da Porezna uprava razrezuje porez temeljem dostupnih podataka te ne raspolaže podacima o potrošnji električne energije, vode, plina i sl. Navedeni podaci mogu služiti kao indicija koja bi ukazivala na moguće povremeno korištenje nekretnine, no bez drugih dokaza nisu temelj za utvrđivanje obveze poreza na kuće za odmor. Napominjemo da nekim od navedenih podataka raspolažu upravo JLS pa je stoga za uspješnu naplatu odlučna suradnja s istima – odgovorili su iz Porezne uprave.
Naglasili su još da je teret načina korištenja nekretnine, povremeno ili stalno, leži na samom poreznom obvezniku.
– Potrebno je dokazati odgovarajućim dokazima da se nekretnina (ne) koristi povremeno ili sezonski. Opći porezni zakon propisuje da u poreznom postupku teret dokaza za činjenice koje smanjuju ili ukidaju porez snosi porezni obveznik. Dakle, teret dokazivanja svih činjenica i okolnosti prema kojima se utvrđuje da se nekretnina (ne) koristi povremeno ili sezonski je na njenom vlasniku. Ističemo da Zakon o lokalnim porezima propisuje da obveznik poreza na kuće za odmor mora nadležnom poreznom tijelu dostaviti podatke o kući za odmor koji se odnose na mjesto gdje se nalazi taj objekt te korisnu površinu, kao i podatke o poreznom obvezniku do 31. ožujka godine za koju se utvrđuje porez na kuće za odmor – kažu iz Porezne uprave.
Ako se kojim slučajem netko svojevoljno želi prijaviti za plaćanje ovog poreza možda će ga interesirati podatak da najveći broj jedinica lokalne samouprave (njih 399) propisuje visinu poreza na kuće za odmor u iznosu od 0,6 do dva eura godišnje.