Narodni trezorski zapis čiji je upis za građane počeo u ponedjeljak po iznosu koji se cilja prikupiti bit će jedan od većih ove godine. Kako pokazuju podaci Ministarstva financija o rezultatima ovogodišnjih aukcija "trezoraca", tijekom ove godine ukupno je održano sedam aukcija, a najveći iznos u Katančićevoj su planirali prikupiti 2. svibnja, 700 milijuna eura.
Na kraju je prodano trezorskih zapisa za 921 milijun eura, od čega 811 milijuna eura uz dospijeće od godine dana, kolika je i ročnost "narodnog trezorca". Ostvarena kamatna stopa iznosila je 3,50 posto. U ostalim aukcijama država je tijekom ove godine planirala prikupiti između 150 i 200 milijuna eura.
Što se tiče trezorskog zapisa namijenjenog građanima, ministar financija Marko Primorac rekao je da Ministarstvo financija ima mogućnost prihvatiti veću ili manju ponudu od predviđenih 440 milijuna eura, pa tako ako potražnja bude veća, spremno je i povećati nominalni iznos alokacije.
No, u slučaju da izdavatelj, to jest Ministarstvo financija, odredi nominalni iznos izdanja u prvom krugu na razini ispod ukupnog prikupljenog interesa, trezorski zapisi će se alocirati ulagateljima proporcionalno upisanom broju zapisa, dok će im višak uplaćenih sredstava biti vraćen u roku od pet radnih dana po isteku razdoblja ponude, na račun naveden u potvrdi, pojašnjeno je u javnom pozivu za upis trezorskih zapisa.
Financijski krugovi u neslužbenom razgovoru smatraju kako bi se moglo na kraju pokazati da će interes građana – u odnosu na "narodnu obveznicu" u koju je 44.000 građana uložilo 1,3 milijarde eura – biti slabiji. Drugim riječima, male su šanse da će se krug ulagatelja u državni dug iz redova građana znatnije proširiti.
Neće utjecati na povećanje kamatnih stopa
Glavni problem financijaši vide u činjenici da se upis odvija samo u poslovnicama Fine, a ne u bankama kako je to bilo prilikom upisa narodnih obveznica čija je mreža poslovnica ipak brojnija.
Na tom tragu razmišlja i Andrej Grubišić, financijski stručnjak i partner u društvu Grubišić i partneri. - Što se tiče odaziva građana, smatram da je ključno pitanje infrastrukture preko koje se upis radi. Građani trezorske zapise mogu upisati isključivo fizičkim odlaskom u poslovnice Fine što je po mom sudu ograničavajući faktor. Doseg bi bio znatno veći da su u upis uključene i druge tvrtke koje se bave platnim prometom u vlasništvu države, poput Hrvatske pošte i Hrvatske poštanske banke - kaže Grubišić.
Unatoč tome, smatra da će na kraju ciljani iznos od 440 milijuna eura biti upisan jer je relativno ‘probavljiv‘, posebice jer je štednja građana iznosi nepunih 40 milijardi eura.
Prije nego što je službeno objavljen model upisa financijaši su smatrali da bi za uspjeh izdanja trebalo osigurati više kanala upisa. U tom kontekstu valja podsjetiti kako se, barem načelno, razmišljalo i o upisu ‘trezoraca‘ putem brokerskih društava koje bi naloge građana za kupnju slale na burzu.
Ideja je bila da nakon što bi kupovni nalozi bili unijeti, Ministarstvo financija zadaje nalog na prodaju te bi došlo do sklapanja transakcija. Prednost takvog modela jest što brokerska društva imaju popise svojih klijenata koje bi pozivom mogli animirati na ulaganje. Međutim, na kraju se Ministarstvo financija odlučilo samo za upis putem Fine.
S druge strane, ulaganju u trezorski zapis ide na ruku što alternative u toj klasi rizičnosti ustvari nema. Naime, iz perspektive racionalnog investitora, uopće ne bi trebalo razmatrati ulaganje novca u instrument koji će donijeti godišnju zaradu od 3,75 posto dok je istovremeno stopa inflacije 5,8 posto.
Međutim, u sadašnjim okolnostima taj racionalni investitor nema mogućnosti ulaganja u niskorizični instrument poput trezorskog zapisa (ili državne obveznice), a koji bi donio viši prinos od stope inflacije. Andrej Grubišić ocjenjuje da je dobro što se država odlučila za izdanje trezorskog zapisa namijenjenog građanima, unatoč činjenici da se radi o miješanju politike i ekonomije.
- Narodnim trezorskim zapisom povećat će se financijska osviještenost građana dok će država diversificirati svoju investicijsku bazu. Ne vidim ništa loše u tome. Isto tako, treba biti nesklon populizmu da država koristi instrumente poput izdanja dužničkih vrijednosnica za građane kako bi prisilila banke da povećaju kamatne stope na štednju. To treba prepustiti tržištu, a uloga je ministra financija da na razborit način prikupi novac za državnu potrošnju i da se taj novac razborito troši - poručuje Grubišić.
Zarada na narodnoj obveznici 10 centi
Kamatne stope na štednju oročenu na godinu u domaćim bankama ne prelaze tri posto. Grubišić smatra da narodni trezorski zapis neće biti okidač bankama za daljnje povećanje kamatnih stopa jer je ciljani iznos od 440 milijuna eura zanemariv iznos u odnosu na depozitnu bazu u bankama.
Nakon što narodni trezorski zapis bude izdan, uvrstit će se na Zagrebačku burzu te će se njime moći trgovati, pa će i oni koji su propustili sudjelovati u inicijalnom upisu moći postati vlasnici tog vrijednosnog papira. Međutim, financijski krugovi neslužbeno očekuju da će trgovina "narodnim" trezorcem biti, najblaže rečeno, simbolična.
U prilog tome ukazuju na iskustvo s narodnom obveznicom koja je od uvrštenja početkom ožujka do sada prikupila tek 26 milijuna eura što je minoran iznos u odnosu na ukupnu vrijednost izdanja od 1,85 milijardi eura. Inače, trenutna cijena (podatak za 13. studeni) narodne obveznice na burzi iznosi 100,10 eura, pa je onaj tko ih je upisao tijekom javne ponude i prodao na burzi "u plusu" za 10 centi po obveznici.