- Prošla godina završila je s vrijednošću hrvatskog izvoza u iznosu od 22,9 milijardi eura, što je nominalan pad od 1,2 milijarde eura, odnosno 5,1 posto. Realan je to pad od 9,6 posto, ujedno i najveći godišnji pad još od 2009. godine - riječi su s kojima je 40. susret Liderova Kluba izvoznika otvorila njegova voditeljica, novinarka Manuela Tašler.
No, iako je zbog recesije Njemačka lani bila apostrofirana kao najveća opasnost za hrvatski robni izvoz među našim najvažnijim tržištima, podaci DZS-a pokazuju da ona ipak nije bila krivac za lanjski pad hrvatskog izvoza. Izvoz je u Njemačku, naime, lani porastao za dva posto.
Daleko najveći pad (čak 42,5 posto) lanjskog izvoza ostvaren je u trgovini s Mađarskom, u koju je izvezeno robe u vrijednosti od 1,16 milijardi eura manjoj nego u 2022. godini. Izvoz u Sloveniju lani je smanjen za osam posto, a u Italiju 5,2 posto. Pad izvoza se najviše može pripisati padu cijena mineralnih goriva i maziva, što je rezultiralo padom vrijednosti njihova izvoza za 42 posto, odnosno dvije milijarde eura.
Unatoč navedenome, ova je godina za hrvatske izvoznike započela s malom naznakom optimizma, s obzirom da statistika prvi put od lanjskog ožujka iskazuje skroman rast nominalne vrijednosti izvoza od 3,1 posto i realnog od preko pet posto u prva dva mjeseca 2024.
- Prema mojoj procjeni, činjenica da je u ovogodišnjem ožujku ostvareno dvije milijarde eura robnog izvoza govori u prilog tezi da se robni izvoz oporavlja od lanjskog pada. Vanjskotrgovinska razmjena i dalje se odvija pod prilično snažnim utjecajem promjena cijena, koje su lani u ovo doba još bile u uzlaznoj putanji, a sada su u silaznoj - dodala je Tašler.
Pozorno je te podatke slušao i u zajedničkoj raspravi sudjelovao Liderov Klub izvoznika koji trenutno čine ADPlastik, Alarm Automatika, Amelicor Group, Applied Ceramics, Badel 1862, Bajkmont, BAT Adria, DHL, DIV Grupa, ECCOS, Ericsson Nikola Tesla, Ferro-Preis, HBOR, JGL, Končar, Kraš, Liburnia pomorska agencija, Marsh McLennan, Odašiljači i veze, Podravka, Požgaj Grupa, Radin Print, Spar, Spider Grupa, Šestan-Busch i Tehnix.
Bez obzira tko će sastavljati novu Vladu RH, odličan je trenutak da se kao Klub izvoznika pokušamo nametnuti kao relevantan čimbenik koji će utjecati na to da nova Vlada RH u startu usvoji neke prijedloge koji bi u narednom četverogodišnjem razdoblju mogli značajno utjecati na poziciju izvoznika. Upravo je zbog toga ovaj susret članova Kluba bio više nalik radnom sastanku s ciljem poticanja rasprave u smjeru zahtjeva s kojima izvoznici trebaju dočekati novu Vladu RH ne bi li ih ona implementirala u svoje planove.
Fondovi ponekad ograničavaju, umjesto da pomažu poduzetnicima pri povećanju produktivnosti. Naime, problem različitih grantova i fondova EU je što se istovremeno traže ulaganja u automatizaciju i digitalizaciju te povećanje broja radnika što je samo po sebi kontradiktorno. Institucionalne potpore za promociju domaćih kompanija na sajmovima smanjene su na preniske razine, a troškovi sudjelovanja na međunarodnim sajmovima su previsoki.
Domaći se izvoznici stoga često na sajmovima sreću s nelojalnom konkurencijom budući da mnoge zemlje sufinanciraju svojim kompanijama međunarodna predstavljanja, a cjelokupne industrije imaju nacionalne štandove na velikim sajmovima. Među prijedlozima za jačanje izvoza istaknuto je i osnivanje Agencije za poticanje izvoza te državnog jamstvenog mehanizama.
Određene konkurentske zemlje bolje reagiraju na cjenovne pritiske, dok visoki troškovi energije muče najveće domaće proizvođače i izvoznike, a radna snaga i procedure uvoza stranih radnika koje su često komplicirane i spore, ostaju neki od gorućih problema, skraćeni je zaključak 40. susreta Liderova Kluba izvoznika.